Što naše tijelo kaže na mirovinsku reformu?

U posljednjih dvadeset godina povećala se očekivana životna dob, tako muškarci u prosjeku žive 72 godine, a žene gotovo 80. I eto zagovornicima mirovinske reforme glavnog razloga za povećanje dobne granice za mirovinu!

tri vijesti o kojima se priča JAVLJA POLICIJA Tragedija u Slavoniji: Jedna osoba poginula na farmi Užas u Berlinu Tragedija u dječjem vrtiću: Vrata pritisnula mališana i ubila ga Nastale strašne bujice Nevrijeme u europskoj zemlji uzrokovalo biblijsku katastrofu: Bujica nosila automobile, ima i mrtvih

>> 'Izmjena mirovinske reforme samo je popravljanje sustava'

>> Masovni bijeg: 63% više prijevremenih mirovina nego lani!

Ekipa Provjerenog je istražila što na to kaže naše tijelo? Vesna, Vladimir i Marija tipični su hrvatski radnici. Do pune starosne mirovine u radnoj knjižici pisat će im gotovo pola stoljeća rada. Vesna je trgovkinja, ima 49 godina i 23 staža. Još kao dijete maštala je o radu u trgovini. Srećom želja joj se ispunila. Radi osam sati na dan i u tih osam sati nosi težak teret i tisuću puta se sagne. 'Puno sam na nogama i ne vjerujem da ću doživjet mirovinu', kaže Vesna.

Vladimir pak radi kao ličilac već 34 godine. U obiteljskom obrtu on i njegov sin jedini su zaposlenici. U 56 godina života njegove ruke prošle su kilometre zidova, tisuće litara boje i milijune poteza kistom. 'To volim i to radim i tako ću do mirovine, ako je dočekam', kaže Vladimir. Marija je knjigovotkinja. Brojke i slova njezin su radni dan. U dvadeset kvadrata okružena je fakturama, izračunima, registratorima, bankovnim računima i monitorima kompjutora. Od prvog radnog dana zaljubljena je u svoj posao, a na godišnjem odmoru nije bila već deset godina.

'Za kvalitetno izvršavanje radnih zadataka nužan preduvjet je fizička sposobnost', kaže doktor Goran Šimić. On se bavi istraživanjem mozga. U 40-im godinama volumen mozga postupno se smanjuje, a starenjem gubimo i živčane stanice. A to znači da nam treba više vremena za učenje i savladavanje novih vještina. Troje naših sugovornika podvrgnuli smo biomehaničkoj analizi pokreta, odnosno izmjeriti ćemo kolika im je pokretljivost kralježnice i aktivnost mišića nakon trideset godina radnog staža.

'Kao najčešći problem u radno sposobne populacije pojavljuje se kronična bol u kralježnici, odnosno u vratnom dijelu kralježnice, a to se odnosi na 80 do 85 posto radne populacije', tvrdi dr. Stanislav Peharec. Obavili smo mjerenje pokretljivosti leđne i vratne kralježnice, mjerenje kontrole mišića trupa u pokretu i naposljetku mjerenje izdržljivosti mišića. Rezultati su pokazali tragove godina i godina rada. Najugroženija područja upravo ona koja pretjerano ili uopće ne koristimo.

U šezdesetim godinama nismo efikasni kako poslodavci to traže

Marija sjedi više od osam sati na dan i upravo su analize pokazale grč mišića u donjem dijelu kralježnice i upravo zbog tih grčeva nakon petnaestak minuta stajanja osjeća strašnu bol. Analiza je također pokazala da joj je u potpunom bloku kretanje glave unatrag, jer radni dan provodi sagnuta nad tastaturom kompjutora. Vladimiru je pak zbog stalnog korištenja ruku i nogu trup potpuno oslabljen. Loša mu je izdržljivost leđnih i trbušnih mišića, a to može u uvjetima povećanog opterećenja izazvati ozbiljne tegobe u leđima. I kod Vesne su vidljive godine rada. Njezina kralježnica je zbog oslabljenih mišića i loše tehnike podizanja ozbiljno ugrožena, a vratni dio zbog stajanja već razvija deformacije.

Da je danas na snazi pravilo odlaska u mirovinu sa 65 godina, naši sugovornici itekako bi se pomučili do mirovine, a za odlazak u prijevremenu država bi ih kaznila. Poslodavci traže efikasnost i brzinu, a u šezdesetim godinama života to baš i nismo. A na burzi rada u velikoj većini svoje bolje sutra čekaju ljudi u najproduktivnijoj dobi.