Institut dodanog staža po djetetu u nekoliko je godina pozitivno utjecao na smanjenje rodnog jaza u mirovinama - za čak 11 postotnih bodova u odnosu na 2020.. Riječ je o najvećem smanjenju među državama EU-a, a povećanje dodanog staža doprinijet će daljnjem smanjenju jaza, ističe Vlada.
Vlada je te podatke iznijela u mišljenju o Izvješću o radu pravobraniteljice za ravnopravnost spolova za 2025. u kojem je pravobraniteljica Višnja Ljubičić utvrdila postojanje rodnog jaza u mirovinama te ukazala na daljnju potrebu za njegovim smanjivanjem.
Jaz u mirovinama u 2024. iznosio 19,3 posto
Dodani staž od šest mjeseci po djetetu uveden je izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju iz 2019., a Vlada je naglasila kako je institut dodanog staža u razdoblju primjene pozitivno utjecao na smanjenje rodnog jaza u mirovinama.
Tako je navela da se jaz značajno smanjio u zadnjih nekoliko godina, za 11 postotnih bodova u odnosu na 2020. kada je iznosio 30,4 posto, što, istaknula je, predstavlja najveće smanjenje jaza među državama članicama Europske unije.
Vlada je potom ukazala i kako je, prema podacima Eurostata, jaz u mirovinama u 2024. u Hrvatskoj iznosio 19,3 posto, što je znatno niže od prosjeka Europske unije, koji je u 2024. iznosio 24,5 posto.
Također je, u cilju smanjenja rizika od siromaštva umirovljenika i smanjenja rodnog jaza u mirovinama, izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju (ZOMO) iz 2025. dodatno povećan dodani staž za svako rođeno ili posvojeno dijete sa šest na dvanaest mjeseci.
"To će doprinijeti daljnjem smanjenju rodno uvjetovanih nejednakosti u mirovinskim primanjima. Procjenjuje se kako će 12 mjeseci dodanog staža po djetetu do kraja 2026. ostvariti oko 27.000 korisnika, koji će time ostvariti dodatno povećanje mirovine u prosjeku od tri posto za svako dijete", poručuje Vlada.
Što se tiče podataka o zaposlenosti, Vlada je istaknula kako je, u odnosu na 2024. zabilježeno smanjenje broja osoba u evidenciji registrirane nezaposlenosti za 14,8 posto.
Također je istaknula smanjenje broja žena u evidenciji registrirane nezaposlenosti za 18,6 posto te broja muškaraca za 10,0 posto, slijedom čega je udio žena u ukupnom broju osoba u evidenciji registrirane nezaposlenosti 2,5 postotna boda manji nego u 2024. godini.
Izvješće pravobraniteljice, koje je podnijela Hrvatskom saboru, sadrži analizu po područjima koje se, između ostalog, odnose na: zapošljavanje i rad, mirovine, roditelje, rodno utemeljeno nasilje, demografsku politiku, LGBTIQ osobe, medije, diskriminaciju, tražitelje međunarodne i privremene zaštite i vojno osposobljavanje.
Vojno osposobljavanje: U prvom naraštaju 10 posto žena, u drugom šest
Vlada odbacila pravobraniteljičino upozorenje da odredbe Zakona obrani privilegiraju muškarce koji su završili temeljno vojno osposobljavanje (TVO) dajući im prednost pri zapošljavanju u svim državnim tijelima, što predstavlja neizravnu diskriminaciju utemeljenu na spolu koja je zakonski zabranjena.
Vlada je istaknula kako žene neće biti dovedene u nepovoljan položaj niti će biti diskriminirane u odnosu na muškarce jer TVO dragovoljno mogu pohađati i muškarci i žene.
Pri tome je Vlada navela da je u prvom roku, koji je završen 9. svibnja 2026., od 800 polaznika bilo 82 žene, što je 10,25 posto. U drugom naraštaju, od 18. svibnja, TVO polazi 900 osoba od kojih su 53 žene, što je šest posto žena u naraštaju.
Među ostalim, pravobraniteljica je preporučila žurno preispitivanje učinaka dvaju zakona o službenicima (državnim i lokalnim) vezanih uz ocjenjivanje osoba koje su koristile dopuste po osnovi prava iz područja rodiljnih i roditeljskih potpora, te pristupanje njihovim izmjenama radi otklanjanja nepovoljnog djelovanja iz aspekta ravnopravnosti spolova.
Vlada je na to ukazala kako njihove odredbe ne dovode u nepovoljniji položaj službenike koji su bili na roditeljskim dopustima jer se ocjenjuju uspješnima iako su bili odsutni s posla, a takva ocjena jedan je od uvjeta za napredovanje.
Kod teme suzbijanja nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, posebno u vidu međuresorne suradnje i koordinacije, Vlada je istaknula kako je u ožujku ove godine osnovana radna skupina za prenošenje EU-ove Direktive o suzbijanju nasilja nad ženama i nasilja u obitelji sa zadaćom izrade nacrta prijedloga izmjena Kaznenog zakona i donošenja zaključka o potrebnim izmjenama Zakona o kaznenom postupku u svrhu daljnjeg unaprjeđenja zakonodavnog okvira u tom području.
Uz predstavnike akademske zajednice i pravosudne dužnosnike, članovi radne skupine su i predstavnici organizacija civilnoga društva koji su neposredno uključeni u rad sa žrtvama nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, kao i predstavnik Ureda pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, navela je Vlada.
