A što je to toliko bitno ostalo zastupnicima da rasprave? Hoće li se naši životi promijeniti na bolje ako se zakoni usvoje ili hoće li nam biti gore ako neki od zakona zastupnici ne usvoje? Teško.
Pročitajte i ovo
Od 75 točaka dnevnog reda gotovo polovica, ili točnije njih 35, su redovita godišnja izvješća koja podnose razne agencije ili institucije odgovorne Hrvatskom saboru. Možda bi bilo zanimljivo čuti guvernera Rohatinskog u posljednjem obraćanju zastupnicima. Što misli o monetarnoj politici, ali i ako ga zastupnici i javnost ne čuju neće propasti bankarski sustav. To će odraditi novi saziv, možda i s novim guvernerom.
Možda smo mogli doznati kako se provode istrage Državnog odvjetništva, koji su izazovi, ali i problemi na koje nailazi Mladen Bajić. No i to će pričekat novu vlast. Zastupnici a i javnost bit će tako uskraćeni i za rad primjerice naših akademika ili olimpijaca.
Svaka treća točka jedno imenovanje
Na kraju mandata 21 točka dnevnog reda su imenovanja. Od jednog suca Ustavnog suda do raznih vijeća za znanost ili upravnog vijeća HINE. Imenuje se nova državna komisija za javne nabave ali i pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, zamjenik glavnog državnog revizora. Kako sada stanje stoji ta će imenovanja dočekati novi saziv Hrvatskog sabora.
Mrtvi zakoni, mrtvi prijedlozi
Što se događa sa zakonima koji se rasprave, ne usvoje i parlament se raspusti. Oni se zovu 'mrtvi zakoni'. Oni nemaju nikakvu težinu. Nova parlamentarna većina ili vlast mora ponoviti opet istu proceduru za sve te zakone. Vlada ili zastupnici će ih predložiti na usvajanje i onda sve počinje ispočetka.
