Problemi u organizaciji hitne pomoći u Hrvatskoj. Iako su ljeti timovi na Jadranu ojačani liječnicima, mještani tvrde da ih je i dalje premalo. Bizarne situacije događaju se, kažu, i izvan sezone, pa strahuju što će biti kad se uskoro broj stanovnika u pojedinim mjestima poveća i do deset puta.

Galerija


Pomoć liječnika u Šibeniku ljeti treba i do 300 ljudi dnevno, triput više nego zimi. Na kaos koji donosi turistička sezona, kažu, već su naviknuti.

''Snalazimo se, pokrivamo se, mučimo se, borimo se'', kaže Krešimir Škarica, voditelj Hitne pomoći Šibenik. Da je sezona započela, svjedoči i ''mravinjak" u Skradinu. Mamac za turiste obližnji je Nacionalni park Krka.

Na prostoru grada Skradina živi nešto manje od 4000 stanovnika. ''U samoj špici, u ljetnom dijelu godine, u jednom trenutku zna biti i 30-ak tisuća posjetitelja'', kaže Antonijo Brajković, gradonačelnik Skradina.

Za sve njih trenutačno se brine liječnik u pripravnosti. Puni liječnički tim ovdje stiže tek sredinom lipnja.

Mještani su ogorčeni: ''To je za turiste, nije za nas. Mi možemo umrijeti, i ako ima kola da te netko vozi tvoj, vozit će te u Hitnu.''

Vozilo im je na usluzi do sredine rujna. No ''pokriva" dio autoceste, Skradin i Nacionalni park. I tako godinama.

Ministar zdravstva Milan Kujundžić (Foto: Robert Anic/PIXSELL) Hoćemo li dobiti bolju i efikasniju hitnu pomoć? Ministar: "Svi smo svjesni da hitnu medicinu trebamo popravljati"

''Prava je sreća u nesreći što svih ovih godina nije bilo najtežih posljedica, a najteže posljedice su, dakako, smrtni slučaj'', rekao je Brajković. Smrti u oči gledao je lani jedan Tišnjanin. Njegova supruga tvrdi da mu je treći moždani udar mogao biti i presudan.

''I oni su ga u Ivinju čekali, čekali Hitnu iz Vodica, i tu su ga prebacili kod Tribunja, iz jednog auta u drugi, doktorica je bila, i odveli su ga za Šibenik'', priča Nevena Ključanić iz Tisnog.

Jer cijeli otok Murter ovisi o timu smještenom u 13 kilometara udaljenim Vodicama. ''Je li sramota da se ljudi s moždanim i srčanim udarima, usred noći, po kiši, nevremenu i ne znam kakvim vremenskim uvjetima, prebacuju na ledinama i poljima iz jednog vozila u drugo. Pa, toga nema ni u Africi'', kazao je Ivan Klarin, načelnik općine Tisno.

I oni, kao i Skradinjani, puni liječnički tim imaju samo tri ljetna mjeseca. A bez T1 kompletnog tima Tisno je ostalo 2016. izmjenom Mreže hitne medicine. Načelnik tvrdi, isključivo zbog politike. Iz Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu poručuju pak da je to bilo zbog jedinstvenih stručnih kriterija - broju stanovnika na određenom području, gustoći naseljenosti, površini županije, udaljenosti od bolnice, području koje pokriva jedan tim te dostupnosti otocima.

Tim s liječnikom, poručuju im, mogu imati izvan sezone ako ga sami dodatno, s pola milijuna kuna i financiraju.

O ovoj temi u Dnevniku Nove TV razgovarali smo s Tomislavom Jukićem iz Zavoda za hitnu medicinu šibensko-kninske županije.

Ima li liječnika u Šibensko-kninskoj županiji za formiranje dodatnih liječničkih timova?

Ove godine timove sastavljamo malo teže. Evidentno je da je zdravstvenog osoblja manje nego prije. Tome kumuje više razloga. Mlađi liječnici nakon završetka fakulteta ostaju u većim sredinama, a dio je otišao u inozemstvo, tako da će biti teže sastaviti tim.

Dogodi li se neko zlo, tko će biti kriv?

Ne možemo tu nikoga generalno kriviti. Mi radimo sve da te timove popunimo, pogotovo tijekom turističke sezone. Šibensko-kninska županija raspolaže s 30 timova u šest ispostava. Ako ne uspijemo sastaviti dodatne timove, ekipirat ćemo se iz vlastitih resursa.

Jeste li nadležne upozorili na probleme?

Stalno se o tome priča. To nije problem od jučer, to je problem cijele Hrvatske. Nešto manji broj studenata izlazi sa studija medicine, tako i ove godine. Imamo stalno raspisane natječaje i nadamo se da će do stvarnog početka turističke sezone imati dovoljan broj ljudi.

Trebaju li pacijenti strahovati?

Nadam se da ne. Mreža hitne medicine na kojoj stalno radimo i sada će doživjeti neke oblike koja će za našu županiju biti proširena.

Je li u redu da neke jedinice lokalne samouprave plaćaju neke timove, a druge ne?

Naravno da nije. Svaka jedinica lokalne samouprave treba skrbiti o svom stanovništvu, dodatno se angažirati, financijski pomoći rad zdravstva općenito i na vrijeme u suradnji sa županijom dogovoriti oblike nadstandarda koje bi našim pacijentima donijeli puno bolju medicinsku skrb nego što je trenutno imamo.

 

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr