Hrvatska ponovno ispod prosjeka: Po standardu snažno zaostajemo za ostatkom EU

Standard građana Hrvatske blago je poboljšan i u 2023. godini i bio je otprilike za petinu niži od prosjeka Europske unije, pokazale su procjene europskog statističkog ureda.

tri vijesti o kojima se priča Obavijesti Porezne uprave Važne vijesti za više od 800.000 građana: Objavljeno kada počinje isplata povrata poreza Samo oprezno Znate li koliki je domet radara za mjerenje brzine vožnje? Evo koliko daleko mogu snimati Javlja DIRH Provjerite zalihe u kuhinji: Povlači se proizvod, pun je opasne bakterije

Eurostat mjeri standard stvarnom individualnom potrošnjom po stanovniku, koja pokazuje koliko su dobara i usluga pojedinci konzumirali, bilo da su za njih plaćali sami ili su trošak snosile države odnosno nevladine organizacije, napominju u europskom statističkom uredu. Stvarna individualna potrošnja (SIP) po stanovniku iskazana je standardom kupovne moći, umjetnom valutom koja eliminira razlike u cijenama među zemljama.

Pročitajte i ovo Doznaje Dnevnik Nove TV Istraga o nestanku struje trajat će i do šest mjeseci: Zbog nezapamćenog kolapsa aktivirala se i SOA

Luksemburg je lani zaokružio deset godina na vrhu ljestvice članica s najvišim standardom iskazanim stvarnom individualnom potrošnjom po stanovniku, većim za 38 posto od europskog prosjeka, na razini 2022. godine kada se bio smanjio zbog krize.

Hrvatska uz Estoniju i Grčku

Slijede Austrija, Nizozemska i Njemačka s potrošnjom oko 17 posto iznad prosjeka Unije. Najbliži su prosjeku Italija i Cipar.

Rumunjska predvodi skupinu zemalja sa zaostatkom od 10 do 15 posto. Još u 2013. kaskala je za prosjekom čak 44 posto. Skupina obuhvaća Španjolsku, Portugal, Sloveniju, Poljsku i Maltu.

Hrvatska je svrstala uz bok Estoniji i Grčkoj sa stvarnom individualnom potrošnjom po stanovniku u 2023. nižom za 22 posto od prosjeka EU-a. U 2022. bila je niža za 24 posto, a 10 godina ranije, u 2013. godini, zaostajala je za prosjekom Unije 36 posto.

Najniži standard bilježile su lani, prema pokazatelju stvarne individualne potrošnje, Slovačka, Latvija, Bugarska i Mađarska, koje su za prosjekom zaostajale od 25 do 30 posto.

Prednost Luksemburga

Luksemburg je lani zadržao i poziciju zemlje s najvišim BDP-om po stanovniku, otprilike 2,4 puta većim od prosjeka EU-a. U Eurostatu ponovo podsjećaju na veliki udio inozemnih radnika u radnoj snazi kneževine.

"Iako ti radnici sudjeluju u stvaranju BDP-a, nisu uključeni u rezidencijalno stanovništvo koje se koristi za izračun BDP-a po stanovniku."

Pročitajte i ovo Prvi dan ljeta FOTO Saharski pijesak u Hrvatskoj sakrio sunce: "Ne vidim prst pred nosom..."

Luksemburg znatno manje odskače od prosjeka EU-a u kategoriji stvarne individualne potrošnje budući da inozemni radnici troše dohodak u matičnim zemljama, objašnjavaju statističari.

Manji zaostatak

Irska je potvrdila drugo mjesto s BDP-om po stanovniku otprilike dvostruko većim od prosjeka Unije, izračunali su u Eurostatu. Nizozemska, Danska i Austrija nadmašile su prosjek za 20 do 30 posto. Malta, Francuska, Italija i Cipar iskazivale su prosjek, dok su Slovenija, Češka i Španjolska zaostajale za nekih 10 posto.

Hrvatska se lani svrstala uz Mađarsku s BDP-om po stanovniku nižim od prosjeka za 24 posto. U 2022. zaostajala je za prosjekom Unije za 27 posto, a u 2013. za 38 posto.

Najniži BDP po stanovniku bilježile su lani Grčka i Bugarska, za 33 odnosno za 36 posto niži od prosjeka Unije, pokazuju procjene Eurostata.