Snimke iz svijeta nad kojima smo se zgražali postale su hrvatska stvarnost

Vrištale su, gurale se, grebale...i to sve zbog garderobe! Snimke iz svijeta nad kojima smo se donedavno zgražali, prošli je tjedan bilo moguće vidjeti u središtu Zagreba. Dok su jedni pošto-poto htjeli imati dizajnerski komad odjeće i tako i sami prividno postati dio jet seta... drugi su uvidjeli prigodu za zaradu pa su usred trgovine preprodavali pravo na kupnju robe koju su oni prvi zgrabili.

'Kada hodamo ulicom naša pamet se ne vidi, ali naša torbica se vidi. To neko socijalno odobravanje koje dobivamo je vrlo automatsko i brzo, i mi ga vidimo', objašnjava psihologinja. Zašto toliko silno želimo posjedovati stvari provjerila je Ema Branica.

Pročitajte i ovo Žalit će se Italija kaznila Amazon: "Kupcima ograničava slobodu izbora" Planirajte kupovinu Detaljno radno vrijeme trgovina i šoping-centara na dan izbora

'Bile su cijene mislim da je neki najjeftiniji komad bio oko 300 kuna, a najskuplji oko 400 eura', priča modna blogerica Barbara Repe.

'Komadić neba se mogao kupiti taj dan', kaže psihologinja Adrijana Mušura i dodaje: 'Gdje god imamo skupinu ljudi možemo očekivati potencijal za tim efektom stampeda'.

'Kapitalizam je zavodljiv po svojoj naravi, teško se oduprijeti zovu konzumerističkog kapitalizma', objašnjava sociolog Hajrudin Hromadžić, a na pitanje zašto odgovara 'zato što zapravo ide na onu najnižu esenciju našeg bića, a to je želja.'

Svaki treći građanin kupovao putem interneta

Shopping histerija diljem svijeta prepričava se danima, no nije prvi put da se tako nešto dogodilo. Možda ne u toj mjeri i ne u našem dvorištu.

Građani koje smo pitali bi li stajali u redu dva sata prije otvaranja dućana zbog nekakvog modnog dizajnera odgovorili su da ne bi.

Nitko ne bi stajao u redu, ipak tisuće jesu. Jesmo li podložna masa kojom se manipulira, jesmo li postali toliko plitki da nam je krpica najvažnija stvar na svijetu? Ona za koju smo se spremni potući?

Pamet se ne vidi, ali torbica se vidi

'Kada hodamo ulicom naša pamet se ne vidi, ali naša torbica se vidi. To neko socijalno odobravanje koje dobivamo je vrlo automatsko i brzo, i mi ga vidimo', kaže Mušura.

Želja za posjedovanjem, želja za onim što drugi imaju - sve to marketing dobro zna i tako potrošače stavlja na kušnju.

'Konstrukcija imaginarija, slika o sebi i drugima, kako me vide drugi, kako reprezentiram sebe i tu se otvara ogroman set potencijala za kapitalističku mašineriju', smatra Hromadžić.

Nikada prije ni jedna kampanja nije postigla toliki uspjeh - gledajući iz marketinške perspektive. Stvoreno je golemo uzbuđenje. Visoka moda pomiješana s običnim brendom, dobitna je kombinacija. Jer nisu se samo obični ljudi naguravali, već i ovi poznati, kaže nam modna blogerica Barbara.

Šopingira svaki dan, ima 8 kreditnih kartica, 4 puna ormara odjeće...

'Žene nisu uopće gledale što uzimaju, uzimale su komade, cijele dijelove, jedan te isti sako u svim mogućim veličinama, samo su uzimale i na blagajnama peglale kartice, međusobno su si uzimale što se kojoj više sviđa, ali u principu sve je bilo gotovo u dvije minute', prepričava što se događalo blogerica Barbara.

Tako je to izgledalo na prvom danu prodaje za osobe iz showbiznisa. One koji kupuju s pozivnicom i ne stoje u beskonačnim redovima, a ipak su se gotovo potukli.

'To nije prvi put da se ta stvar desila, i na prijašnjim suradnjama dizajnera s brendom se isto znalo desiti da se u roku od 10 minuta sve živo rasproda i da se čupaju stvari, lete panoi', priča Barbara.

Pa ako mogu slavni, zašto to ne bi mogao raditi i običan puk? Kada im se već nudi prilika...

'Emocije su te koje su zaslužne za preferiranje luksuznih proizvoda, dizajnerskih proizvoda. Postoje istraživanja aktivnosti mozga ljudi za vrijeme izloženosti različitim proizvodima među kojima su i luksuzni proizvodi. Na sam pogled na luksuzni proizvod aktivira se regija u mozgu koja je odgovorna za osjećaj nagrađenosti, socijalnog odobravanja, uzbuđenja, iznenađenja i slično', kaže Mušura.

Postajemo dio jet seta. Bogatih i slavnih koji nas bombardiraju svakodnevno promovirajući nove šarene magnetski privlačne artikle. Upravo pomoću reality zvijezda ova kampanja je postigla ono što ni jedna druga nije.

Doprli do milijardu ljudi

'Uzeli su sestru Kardashian Kylie Jenner i malu Gigi Hadid koja je prijateljica i model. Njih dvije imaju toliko pratitelja na društvenim mrežama više, nego sve te dizajnerske kuće skupa', objašnjava Barbara.

Tako je kampanja koja se pripremala godinu dana doprla do milijardi ljudi, bolje, brže, intimnije od klasičnih kanala oglašavanja.

Nitko ne bi stajao u redu, ipak tisuće jesu. Jesmo li podložna masa kojom se manipulira, jesmo li postali toliko plitki da nam je krpica najvažnija stvar na svijetu? Ona za koju smo se spremni potući? 'To izgleda strašno, ali lako osuđujemo ljude kada gledamo sa strane, ali nismo svjesni koliko zapravo u svima nama postoji taj potencijal da se ponašamo u grupi ljudi vrlo slično ostalima', rekla nam je Mušura.

Nisu samo luksuzni proizvodi ti koji izazivaju histeriju. Famozni crni petak pun popusta u Velikoj Britaniji i Americi nerijetko odnese i nekoliko života. Ljudi se pobiju čak i izvan trgovina!

'Ukoliko se s takvim praksama nastavi budite sigurni za 5 godina nitko više neće biti zgrožen nad onim što se sad čini prilično nevjerojatnim, to je da je netko spreman s vrećom za spavanje doći ispred trgovine', uvjeren je Hromadžić.

Je li i vas zahvatila 'shopping bulimija'?

Istraživanja su pokazala kako stajanje u redovima izaziva agresivnost... nesumnjivo još i veću ako noć na hladnoći provedete ispred trgovine.

'Što se događa - ljudi gube identitet u masi, to se zove deindividuacija. Kada se nalazimo među velikom skupinom ljudi gubimo taj osjećaj da smo mi imenom i prezimenom osoba već smo dio mase i za nas počinje vrijediti pravila ponašanja koje nameće grupa', kaže Mušura.

Identično naguravanje i situacije na rubu incidenta gledamo nekoliko puta na godinu - uzmimo za primjer prvi svibnja ili proslavu dana sv. Duje. Onda kada se nešto dijeli besplatno.

'To su bitne razlike, tu imamo masu ljudi koji su socijalno deprivirane, potpuno ekonomski degradirane i u tim primjerima traže da pojedu neki topli, konkretan obrok par puta na godinu', kaže Hromadžić.

Isti psihološki obrasci u dva različita slučaja. Onaj prvi kod promatrača izaziva tugu, a ovaj drugi nevjericu i misao jesmo li pali toliko nisko?

'Mislim da bi bilo dobro izbjeći tu pomalo moralizatorsku nostalgičnu notu dakle shvatiti da su vrijednosti promjenjive, ali da postoje neke temeljne vrijednosti koje bi trebale biti neupitne', mišljenja je Hromadžić.

Danas resursa imamo i previše

Ipak ono što nosimo u sebi, u modernom svijetu konzumerizma, postaje manje bitno od onoga što se vidi na van. Barem na prvu.

Evolucijska psihologija ovo ponašanje objašnjava našim precima - onima koji su lovili i sakupljali. Oni su se doslovce borili za resurse jer ih nije bilo. A danas ih imamo i previše.

Pa su tako tehnološka dostignuća i odjeća postali ono čime kupujemo vlasititi identitet.

'Cijena toga znamo kakva je, cijena toga je često osobno odricanje, zaduživanje, često ozbiljni psihosocijalni efekti su posljedice', kaže Hromadžić.

Neki su se gurali kako bi sami sebe realizirali, a neki su uvidjeli dobru priliku za zaradu. Jer ako svi lude za tim, a u ograničenim je količinama- cijena bi mogla biti i malo veća zar ne?

Jedna djevojka tako je pokupila sve s vješalica, pa one koje su ostale praznih ruku od nje su za 200 kuna otkupljivale odjeću koju su još potom morale platiti na blagajni.

Osim na licu mjesta prodaje se i dalje putem interneta, društvenih mreža. I to do deset puta većoj cijeni!

Planirate božićne darove kupiti putem interneta? Evo nekoliko savjeta!

'Kupci su podlegli toj nekakvoj masovnoj histeriji da to moraju imati i uopće nisu razmišljali gdje će nositi taj komad ne znam haljine, sakoa ili kaputa ili nešto što možda nije njihov stil jako je skupo, a opet jako ekstravagantno', priča blogerica Barbara.

Ma nije ni bitno, bitno je da se posjeduje. Nije li to konzumerizam?

'Svođenje priče o konzumerizmu na poprilično pojednostavljenu perspektivu tipa pa dobro nismo li svi potrošači jer svi jedemo pijemo oblačimo se itd. to je u sferi ljudskih esencijalnih potreba, konzumerizam računa na nešto drugo, nešto više, a to je konstrukcija želja', objašnjava Hromadžić.

A želja uvijek stvara nove želje, ona se ne da zadovoljiti. Samo je pitanje što ćemo učiniti s ostvarenom željom.

'Svi smo mi materijalisti u određenoj mjeri. Postoji dobar materijalizam, postoji loš materijalizam. Ajmo reći da je ovaj dobar kada kupujemo da bismo uživali i dijelili s drugima i iskusili različite doživljaje. A loš materijalizma je onaj u kojem se ljudi poistovjećuju s proizvodima i promatraju druge ljude kroz takvu vrijednost', poručuje Mušura.

Globalni konzumerizam izvlači ovakvo ponašanje iz ljudi već stotinjak godina. Pokušavamo biti originalni individualci baš zato što nam se puno toga nudi, u isto vrijeme strah nas je hoćemo li biti prihvaćeni pa podliježemo trendovima. No jedinu realnu korist od toga imat će tek oni koji na tome zarađuju.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook