Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Na dnevnom redu sjednice Vlade Republike Hrvatske, uz ostalo, su bile izmjene i dopune Državnog proračuna za 2014. godinu.


Prije početka sjednice Vlade, ministar Slavko Linić je rekao da je rebalans složen, ali da rezovi nisu onako veliki kako je to tražila Europska komisija. 

Vezani članci Slika nije dostupna Slijedi prijelomna godina za državni proračun: Evo što je Linićev plan Slika nije dostupna Grčić naveo 'sramežljive' pozitivne pokazatelje, Milanović: To nije slučajno!

'Mi moramo naći stalne izvore prihoda', kazao je Linić, a na pitanje misli li pod tim i na porez na nekretnine, odgovorio je kako i o tome treba razgovarati.

Ministar zdravlja Rajko Ostojić je pak najavio kako će ovaj tjedan biti donesena odluka o smjenskom radu.

Vlada prijedlogom rebalansa deficit smanjuje za oko 4 milijarde kuna

Vlada je s današnje sjednice Saboru uputila prijedlog rebalansa proračuna za 2014. kojim se prihodi državnog proračuna povećavaju za 3,98 milijardi kuna, na 117,1 milijardu kuna, dok se rashodi povećavaju za oko 100 milijuna kuna, na 130,7 milijardi kuna. Tako se deficit državnog proračuna smanjuje za gotovo 4 milijarde kuna, na 13,58 milijardi kuna, ili 4,1 posto BDP-a.

Dodaju li se tom i deficiti izvanproračunskih korisnika i lokalne države, manjak proračuna opće države bio bi na razini 15,1 milijardu kuna, ili 4,5 posto BDP-a, rekao je ministar financija Slavko Linić na sjednici Vlade.

'Smanjujemo troškove rada u državnim i javnim službama. Uskraćuje se isplata uvećanja plaće na osnovi staža', rekao je ministar Mirando Mrsić.

Rebalans proračuna rađen je uz smanjenu projekciju gospodarskog rasta u ovoj godini od 0,2 posto (ranija je Vladina projekcija bila rast BDP-a za 1,3 posto), Rebalansom su rashodi proračunskih korisnika smanjeni za 3,6 milijardi kuna, no učinak tih ušteda 'poništili' su povećani troškovi koji su morali biti ugrađeni u proračun u ukupnom iznosu od 3,7 milijardi kuna. Uz ostvarene uštede u rebalans je trebalo 'ugraditi' i povećane troškove za sanaciju preostalog duga zdravstva od 3,2 milijarde kuna, povećane troškove za mirovine za 255 milijuna kuna te veće izdatke za programe za zapošljavanje, objasnio je Linić.

Na rashodnoj strani Vlada planira uštede kroz uskratu isplate uvećanja plaća državnih i javnih službenika i namještenika za 4, 8 i 10 postotnih bodova nakon ostvarenih 20, 30 i 35 godina radnog staža, što je ušteda od oko 340 milijuna kuna u ovoj godini. Donesena je i odluka o smanjenju osnovice za obračun plaće državnih dužnosnika, sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika, čime će njihova plaća biti smanjena za 6 posto, što je 250 milijuna kuna ukupno u ovoj godini.

Za 750 milijuna kuna režu se materijalni rashodi, za 300 milijuna kuna financijski rashodi, a za 170 milijuna kuna troškovi u zdravstvu, dok se subvencije režu za 700 milijuna kuna - 50 milijuna kuna u poljoprivredi, 130 milijuna kuna HŽ-u, 195 milijuna kuna brodogradnji, 150 milijuna kuna za subvencioniranje nižih kamata na kredite HBOR-a i 100 milijuna kuna za ostale subvencije, rekao je Linić. Na prihodnoj strani mjere bi donijele povećane prihoda za 5,8 milijardi kuna, no negativan učinak smanjenja stope gospodarskog rasta je oko 1,8 milijardu kuna, pa u konačnici proračunski prihodi rastu za oko 4 milijarde kuna.

U sklopu rebalansa Vlada je predložila izmjene Zakona o doprinosima kojima se povećava opća stopa doprinosa za zdravstveno osiguranje s 13 na 15 posto, što bi povećalo proračunske prihode u ovoj godini za 1,6 milijardi kuna.

Vlada je predložila i povećanje trošarina na duhan i cigarete, a izmjenama Zakona o igrama na sreću, koje predviđaju oporezivanje svih dobitaka na tim igrama, ove bi godine trebalo prihode proračuna povećati za oko 300 milijuna kuna, a još oko 200 milijuna kuna očekuje se od većih prihoda od koncesija.

Povlačenjem dobiti iz trgovačkih društava u državnom vlasništvu u proračun bi se trebalo sliti još 500 milijuna kuna, a prihodi će se povećati i prebacivanjem iz drugog u prvi mirovinski stup osiguranika koji imaju benificirani radni staž. Jednokratno, povlačenjem njihove štednje kumulirane unazad 10-tak godina, ove bi se godine dobilo 2,8 milijardi kuna prihoda, ali još oko 400 milijuna kuna od redovnih uplata. Premijer Zoran Milanović pritom je istaknuo da se prebacivanje kumulirane štednje prema kriterijima Europske komisije na smatra strukturnom prilagodbom, ali buduće uplate da.

Uvjeren je i da u 2015. godini idemo prema deficitu od 3 posto BDP-a. Ali, dodao je, vidjet će se što je politički moguće, jer rebalans je politička odluka i možda ju je trebalo donijeti prije 4 ili 5 mjeseci. Ministar financija Slavko Linić u izjavi novinarima pred sjednicu Vlade kazao je kako je teško očekivati da će Hrvatska u ovoj godini moći smanjiti strukturni deficit za 2,3 posto kao što to predlaže Europska komisija te kako će u razgovoru s njima predlagati da se to smanjenje ostvari u tri godine.

'Evidentno je da to nije to, jer sve što smo mi ugradili kao nove prihode nisu strukturni prihodi, nego je dio njih jednokratni prihod. Očito je da u ovo trenutku s rebalansom nismo postigli preporuku o 2,3 posto skidanja strukturnog deficita i to je nešto što u ovom trenutku nije bilo moguće', rekao je Linić odgovarajući na pitanja novinara. Dodao je kako će se u daljnjim razgovorima s Komisijom zalagati da se smanjenje strukturnog deficita rastegne na tri godine.

'Predlažemo povećanje trošarina na cigarete. Cigarete koje su jeftinije poskupljuju 0,63 kune, skuplje 0,26 kn', S. Linić

SLIJEDI JOŠ JEDAN REBALANS: Tko će imati manje novca?

Tako će se uz ostalo, doprinos za zdravstveno osiguranje povećati, odnosno vratiti na 15 posto, plaća državnih dužnosnika, sudaca i pravosudnih dužnosnika smanjiti za 6 posto, a ukint će se i dodatak na 'vjernost' državnim i javnim službenicima i namještenicima od 4, 8 i 10 postotnih bodova nakon ostvarenih 20, 30 i 35 godina radnog staža, proširit će se porez na sve dobitke od igara na sreću.

'U prva tri kvartala 2013. realizirano 7.092 milijuna kn investicija u energetskom sektoru', Vrdoljak

Članovi Vlade izviješteni su i o vođenim pregovorima s Adris Grupom s ciljem potpisa ugovora o kupoprodaji dionica u Croatia osiguranje i dioničarskog ugovora koji se odnosi na Croatia osiguranje su ovlastili ministra financija Slavka Linića da potpiše te dokumente.

Ministar zdravlja Rajko Ostojić je izložio Prijedlog o pokretanju postupka pregovora o sklapanju izmjena i dopuna Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja i imenovanju pregovaračkog odbora Vlade.

'Smjenski rad ima dobre i loše strane. Pozitivan primjer je bolnica Lovran. Predlažemo pokretanje pregovora oko dežurstva', rekao je Ostojić.

Ministar Ivan Vrdoljak na Sjednici je kazao da se Osniva se Stručno povjerenstvo za provođenje javnog nadmetanja za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika.

Ministrica Milanka Opačić izvijestila je da ministarstvo financija preuzima financiranje projekta eGrađani, sustava koji će omogućiti da građani dokumente više ne čekaju na šalterima.(I.D. / Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook