Slovenija nema informacija o odbijenici iz Basela

'Ja to ne bih shvatio kao odbijanje, što se Slovenije tiče - sve je u redu', rekao je Pahor novinarima, komentirajući navode jednog hrvatskog lista da je baselska banka odbila posredovanje kojim bi se riješilo i pitanje starih deviznih depozita hrvatskih štediša u Ljubljanskoj banci.

Pročitajte i ovo Poruka Ljubljanskoj banci 'Ono što okrećeš, to mi i vrati' 130 tisuća štediša još uvijek čeka Kosor i Pahor optimistični oko rješenja slučaja Ljubljanske banke

tri vijesti o kojima se priča Strah nadvladao razum U zoru joj je stigao poziv kojeg se boji svaki roditelj, a onda se klupko počelo odmotavati: "To morate platiti odmah" Jedna osoba poginula FOTO/VIDEO Svjedoci otkrili detalje horora u Splitu: "Jurio je možda 150 na sat, čuo se jeziv zvuk" Repovi prošlosti "Stigle optužnice iz BiH": Milanović i Plenković šute o pojedinostima, Rojs otkrio neke detalje

Pahor je rekao da je Slovenija zadovoljna pismom koji je hrvatski ministar financija Ivan Šuker, u skladu s dogovorom između njega i predsjednice hrvatske vlade Jadranke Kosor, poslao u BIS, ispitujući spremnost te ustanove da organizira novi krug pregovora o rješenju problema starih deviznih štediša Ljubljanske banke u okviru sukcesijskog postupka.

'Mi smo tim pismom zadovoljni, Hrvatska je njime pristala na novi krug pregovora', rekao je Pahor. Prema stajalištu Ljubljane, Hrvatska je pismom kojim pristaje na nastavak pregovora o problemu hrvatskih štediša Ljubljanske banke u okviru BIS-a odustala od ranijeg stajališta kako je riječ isključivo o imovinsko-pravnom odnosu banke i štediša. Pitanje jamstava za deviznu štednju iz vremena bivše Jugoslavije trebalo bi uključiti sve države slijednice bivše SFRJ i moglo bi biti riješeno u roku jedne do tri godine nakon što pregovori otpočnu, tvrde slovenski mediji.

Pahor je rekao da u vezi s rješavanjem toga pitanja po mišljenju Slovenije ide sve kako treba. 'Hrvatska je pristala poslati svu dokumentaciju u Basel da bi arbitar mogao obaviti svoj posao', rekao je Pahor novinarima. Predstavnik za pitanja sukcesije slovenske vlade Rudi Gabrovec izjavio je u ponedjeljak da nema informacija o tome da je BIS odbio posredovati u novom krugu pregovora o pitanju o kojemu se u okviru BIS-a već pregovaralo 2002. godine.

Ukupna štednja hrvatskih građana u Ljubljanskoj banci iznosila je oko 420 milijuna eura, ne računajući kamate. Od toga je Hrvatska u svoj javni dug preuzela oko 260 milijuna eura, a 160 milijuna eura štediše su zadržali u toj banci, a pregovori u okviru BIS-a krajem 2001. i početkom 2002. godine završeni su bez rezultata.

Nekadašnji guverner slovenske središnje banke France Arhar izjavio je nedavno da pregovori tada nisu bili uspješni jer Hrvatska i BiH nisu pristale na rješenje koje je ponudio tadašnji guverner švicarske središnje banke. On je po Arharovim riječima predlagao da se odgovornost, odnosno jamstva za staru deviznu štednju podijele tako da jedan dio odgovornosti snosi država u kojima je banka imala sjedište, a drugi država u kojoj je banka poslovala i imala štediše.

Slovenska vlada je nakon odluke hrvatske vlade da se pregovori o štedišama Ljubljanske banke prebace u Basel objavila da više neće onemogućavati zatvaranje pristupnog poglavlja o slobodnom kretanju kapitala u pregovorima Hrvatske s Europskom unijom.

Ljubljanski list 'Žurnal' objavio je u ponedjeljak, pozivajući se na neslužbene izvore u slovenskom ministarstvu vanjskih poslova, da su medijski navodi o odbijanju posredovanja netočni, jer navodno nikad nije bilo dogovoreno da BIS djeluje kao arbitar nego bi ta institucija 'morala izvesti postupak sukcesije do kraja'. To znači, trebala bi riješiti i pitanje jamstava za staru deviznu štednju nakon raspada bivše Jugoslavije u okviru složenog sukcesijskog procesa. (Hina)