Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

U Sloveniji još nije jasno hoće li i kada biti ratificiran arbitražni sporazum, jer oporba tvrdi da joj je ustavni sud dao za pravo kako se to ne može činiti bez njene suglasnosti.


‘Uvjeren sam da je za ratifikaciju potrebna dvotrećinska većina, o tome danas govore već svi pravni stručnjaci’, rekao je na konferenciji za novinare predsjednik Slovenske pučke stranke Radovan Žerjav. ‘Nakon glasovanja u parlamentu bio bi potreban i referendum sa zakonskom snagom, čiji bi rezultat bio obvezujući za sve’, kazao je predsjednik oporbene stranke koja se arbitražnom sporazumu protivi već od njegova potpisivanja. Žerjav je objasnio da bi savjetodavni referendum koji je predlagala vlada premijera Boruta Pahora bio neprimjeren jer bi svaka stranka njegov rezultat mogla interpretirati kako joj se sviđa.

Vezani članci Žilet žica na hrvatsko-slovenskoj granici - 5 Prevozio migrante, bježao policiji pa se zabio u zid: Preminuo Pakistanac, pet ljudi prevezeno u bolnicu Slika nije dostupna Slovenija: O arbitraži će se odlučivati na referendumu

>> Janša: Pravorijek ustavnog suda sadrži proturječje

Slovenski mediji su naveli mišljenja više pravnih stručnjaka koji poput vodećeg oporbenog prvaka Janeza Janše upozoravaju da je pravorijek o arbitražnom sporazumu što ga je u utorak objavio ustavni sud u neku ruku kontradiktoran. Pravorijek je potvrdio vladino stajalište kako arbitražni sporazum nije u suprotnosti s ustavom, ali je, interpretirajući slovensku ustavnu povelju iz 1991. godine, naveo da po njoj Slovenija već ima teritorijalni izlaz na otvoreno more, te da bi, ako arbitražni sud odluči drukčije, to kao posljedicu imalo da bi ustavne dokumente trebalo mijenjati, za što je potrebna dvotrećinska zastupnička većina.

Ustavni suci naveli su u pravorijeku da bi se ustavni dokumenti mogli promijeniti prije ili poslije donošenja arbitražne presude. Takvo je njihovo stajalište profesor ustavnog prava na Pravnom fakultetu u Ljubljani Miro Cerar u petak u razgovoru za ljubljansko ‘Delo’ nazvao apsurdnim, rekavši da je sugestija ustavnog suda zakonodavcu da mijenja ustav neprimjerena i apsurdna. Cerar je, u političkim polemikama koje su slijedile pošto je Pahor lani potpisao arbitražni sporazum i tako pristao na razdvajanje pristupnih pregovora Hrvatske s EU-om od graničnog pitanja, bio među oštrijim kritičarima takve premijerove odluke, a za arbitražni sporazum u javnim istupima navodio da za Sloveniju nosi prevelik rizik jer se granični prijepor prepušta međunarodnom tijelu koje će odlučivati o teritoriju.

Dileme koje su se prije donošenja pravorijeka postavljale ustavnim sucima pojasnio je u razgovoru za mariborski ‘Večer’ predsjednik ustavnog suda Jože Tratnik. On je naveo da je sud presudom s jedne strane dao za pravo vladi, potvrdivši da arbitražni sporazum nije sporazum o granici, nego tehnički sporazum za rješenje prijepora iz čega proizlazi da bi se mogao usvojiti običnom natpolovičnom većinom. No, s druge strane, naveo je Tratnik, suci su na vladin zahtjev dali tumačenje temelja ustavne povelje i time i slovenskih granica. Prema pravorijeku, Slovenija po toj povelji ima teritorijalni izlaz na otvoreno more, a ako bi arbitraža koju takvo stajalište ne obvezuje odlučila drukčije, onda bi za to bilo potrebno mijenjati ustav, za što bi bila potrebna dvotrećinska većina. Neki slovenski mediji situaciju u kojoj se našla problematika graničnog prijepora s Hrvatskom nakon objave pravorijeka tumače sada kao političko manevriranje između glavnih aktera u slovenskoj politici. Navode da je vlada za potpisani sporazum pokušala prebaciti odgovornost na ustavne suce iz čega su se oni vještim solomonskim pravorijekom izvukli.

Nastavlja se međutim glavna igra oko sporazuma između vlade i oporbe. O tome kako će postupak ratifikacije biti nastavljen razgovarat će se večeras na kasnom sastanku Pahora i predsjednika svih političkih stranaka.Većina medija slaže se međutim u ocjeni da bi dva referenduma o istoj temi, što zbog zaoštrenih odnosa vlade i oporbe nije isključeno, bilo pretjerivanje koje birači ne bi honorirali, pa smatraju da bi Pahor i oporba ipak trebali postići dogovor o jednom referendumu s jasnim referendumskim pitanjem. (Hina)