Mali odziv birača, od svega 14,6 posto do 16 sati, Žarko Puhovski tumači nezainteresiranošću građana koji su procijenili da se na ovim izborima ni o čemu bitnom ne odlučuje, ali i nedostatkom kampanje. Smatra i da je ovakav odziv pokazatelj duboke depresije, u kojoj hrvatski građani nisu ni za što drugo zainteresirani osim za golo preživljavanje.
Pročitajte i ovo
>>Nepotpuni rezultati izbora za EU parlament!
'Građani ne vjeruju da im više bilo koja vlast, od općine pa do Europske unije, može pomoći na bilo koji način', smatra Puhovski. Po njegovoj ocjeni, bilo bi bolje da su se izbori za europarlament održali zajedno s lokalnim izborima. Kampanje se ne bi miješale, jer ionako kampanje nije bilo, a izlaznost bi bila veća, rekao je Puhovski.
>>Josipović odgovorio HDZ-u: Mislim da nam maskenbal ne treba!
Anđelko Milardović također smatra da se kampanja vodila po modelu izborne šutnje. 'Način predstavljanja tema bilo je nekompatibilan sa sadržajem izbora za Europski parlament. Stranke nisu ozbiljno predstavile teme poput mobilnosti radne snage kada uđemo u Uniju, kao ni pitanje promjena u poljoprivrednoj i ribarskoj politici. To nije ništa prezentirano na jasan i razgovjetan način tako da dođe do građana, koji bi iz toga zaključili da imaju interesa izaći na izbore', smatra Milardović.
Za razloge slabog odziva dijelom smatra odgovornim i 'nikad lošije medijsko predstavljanje izborne kampanje', za koju je 'javna televizija ostavila eksperimentalni 4. program, slabe gledanosti'. Izgleda da je i kod građana i kod stranaka prevladala svijest da su ovo samo privremeni izbori, kaže Milardović, koji smatra da će veća izlaznost biti na redovitim izborima za Europski parlament 2014.g.
>>'Za rekordno nisku izlaznost odgovorna je Kukuriku koalicija i predsjednik Josipović'
Politički analitičar Davor Gjenero drži da je loš odaziv sasvim očekivan. Razlozi su različiti, a jedan od njih je taj što su birači birali zastupnike u već konstituirani parlament na samo godinu dana i da to nisu pravi natjecateljski izbori.Po njemu je bilo pogrešno izbore raspisati u trenutku dok još nema nikakve predpristupne euforije i dok hrvatski pristupni ugovor još nije ratificiran u Njemačkoj i Danskoj.
Gjenero smatra da hrvatska politička klasa lošim odazivom plaća cijenu svojih pogrešaka i izrazito niskog ugleda, dok istodobno ljude iritira visoka razina dohodaka i prava europarlamentaraca. Jedan od razloga su po njemu i ekonomska kriza i socijalna rezignacija.
>>'Nije svejedno tko sjedi u Europskom parlamentu'
Biračima nije bilo teško odvojiti pola sata za glasovanje ali nisu znali koga će zastupnici predstavljati u Europskom parlamentu, rekao je izvršni direktor GONG-a Dragan Zelić, koji dijeli mišljenje većine analitičara da je lošem odazivu kumovala kratka kampanja. Osim toga, smatra Zelić, prema građanima se nije dovoljno iskomunicirala važnost izbora, a političke stranke nisu dovoljno poradile na tome da građani izađu na izbore ni da predstavi kandidate koje se prvi put moglo na glasačkom listiću birati izravno. Politička elita, po Zelićevim riječima, građane shvaća kao glasačku mašineriju. 'Ovo je bilo čisto da odradimo izbore iz perspektive političkih elita', zaključio je Zelić. Ocijenio je kako je odluka predsjednika da se izbore raspiše za travanj bila loša, odnosno da je izbore trebalo raspisati ranije kako za kampanju, uz toliko nepoznanica, ne bi preostalo svega tri tjedna. (HINA)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
