Uvodi se radna obveza za liječnike!

Nakon 60. dana štrajka uvodi se radna obveza dokorima, predložio je to premijer Zoran Milanović na početku današnje sjednice Vlade.

Pročitajte i ovo utrka s vremenom Ovo su rokovi za sastavljanje saborske većine: Što ako ne uspije izglasavanje predsjednika Sabora? Iz minute u minutu Domovinski pokret slikao se ispod velikog križa i oglasio o SDSS-u, a Grbin poručio da Plenković treba psihijatra

Obrazlažući tu odluku, zamjenik ministra zdravlja Marijan Cesarik rekao je na sjednici Vlade kako su štrajkom liječnika ugrožena osnovna načela u pružanju zdravstvene zaštite stanovništva i onemogućena redovita, sveobuhvatna, kontinuirana zdravstvena zaštita hrvatskih građana, koja je zajamčena Ustavom i zakonima.

Predsjednik liječničkog sindikata Ante Babić rekao je da su liječnici preživjeli i prije radne obveze pa će preživjeti i sada. Dodaje kako imaju dovoljno inteligencije da se dogovore što će dalje, a ako bude potrebno sreću će potražiti makar i pod tuđim sucem. 'Budući je zdravstvena zaštita od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku, koja se obavlja kao javna služba, u cilju sprječavanja štetnih posljedica po zdravlje stanovnika uvodi se radna obveza', rekao je Cesarik.

Hrvatski liječnički sindikat (HLS) organizirao je štrajk u bolnicama tražeći da se liječnicima bolje plati prekovremeni rad, odnosno dežurstva i pripravnosti. Predsjednik HLS-a Ivica Babić isticao je da štrajk neće biti prekinut dok Vlada ne potpiše novi kolektivni ugovor kojim će ispuniti njihove zahtjeve.

Ministarstvo zdravlja i tri zdravstvena sindikata, koji već više od mjesec dana pregovaraju o novom kolektivnom ugovoru, danas su trebali parafirati prijedlog kolektivnog ugovora, no Babić je jučer izjavio da neće staviti svoj paraf jer im Ministarstvo nudi 'sramotnu cijenu rada'.

Predsjednica Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske Spomenka Avberšek najavila je parafiranje prijedloga kolektivnog ugovora, a očekuje se da bi prijedlog mogao prihvatiti i Hrvatski strukovni sindikat medicinskih sestara i tehničara.

>> Ministar Ostojić: Postignut je vidljiv pomak! Sindikalac Babić: Prijedlog je sramotan!

Rebalans proračuna

Danas je na Vladi također razgovarano i o rebalansu proračuna. Ministar financija Slavko Linić rekao je kako će proračun države za 2014. godinu biti 130,5 milijardi kuna. Očekuje se da će država sljedeće godine 'zaraditi' 113,1 milijardi kuna. Razlozi za to su gospodarski rast, jačanje gospodarske aktivnosti i jačanje porezne discipline.

Za očekivati je da ćemo 2014. godine, prema sadašnjem planu proračuna imati više od 17 milijardi kuna minusa.

Linić dodaje kako nisu ostvarene projekcije rasta. 'Poticaji gospodarstvu su 1,4% BDP-a. Uspjeli smo kontrolirati rashode plaća i subvencije', rekao je Linić.

>> Veliki deficit u proračunu: Na udaru 'povlašteni' umirovljenici i pušači

'Ovo još uvijek nisu reforme, ovo je podmirivanje dugova', kaže premijer.

'Projekcija gospodarskog rasta za iduću godinu je 1,3%, za 2015. 2,2% te za 2016. godinu 2,5%', izvijestio je Linić.

Ukupni deficit u 2014. godini je 5,5%, a projekcije ukupnog deficita za 2015., 4,6% i 2016., 3,4% manji zbog reformi koje se namjeravaju provesti.

I sljedeće godine bez božićnica

Gotovo je nemoguće smanjenje rashoda na plaćama, ali ni iduće godine neće biti novca ni za božićnice ni za regrese.

'U 2014. veći rashodi za uplate u EU proračun i kamate', Slavko Linić Linić napominje kako u 2014. godini očekujemo javni dug iznad 60 posto. 'Osim što se bavimo deficitom, moramo se početi baviti i smanjenjem duga iznad 60 posto. Zato moramo ubrzati privatizacije i prodaje', kaže ministar.

Izvijestio je kako će do kraja 2015 veći dio reformi biti primijenjen i deficit će ovisiti o gospodarskom rastu, ali da je vrlo malo prostora ostalo za mjere kojima država može pomoći gospodarstvu.

Podiže se međustopa poreza sa 10 na 13 posto.

Vlada predlaže da se bankama otpiše porez prilikom kredita koji su nenaplativi da bi se, kako kaže Linić, građanima omogućilo preživljavanje.

Obveza podnošenja godišnje porezne prijave

Uvodi se obveza podnošenja godišnje porezne prijave za fizičke osobe koje u poreznom razdoblju ostvare drugi dohodak. Porezna uprava bit će u 5 područnih ureda za 5 regija, umjesto sadašnjih 21 ureda, a broj ispostava smanjuje se s 124 na 50.

Govoreći o Zakonu o područjima posebne državne skrbi, potpredsjednik Vlade Branko Grčić rekao je da se ne ukidaju potpore potpomognutim područjima već se mijenja klasifikacija. Iz sustava potpora izlazi 80 jedinica, a ulazi 105.

Referendum

Ministar uprave Arsen Bauk rekao je kako će uredi državne uprave raditi u subotu i u srijedu radi izdavanja potvrda za glasovanje te na dan referenduma.

Dogovor s bankama

Ministar financija rekao je kako dogovor s bankama nije postignut, jer u njihove podatke Vlada nema povjerenja. Naime, kako je rekao Linić, davali su im podatke iz svojih brošura.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook