Nakon što je usvojen dnevni red, premijer Plenković kao i obično rekao je nekoliko "uvodnih napomena".
Pročitajte i ovo
Za početak još jednom je zahvalio Oliveru Dragojeviću za sve lijepo što nam je priuštio tijekom 50 godina karijere.
"Cijeli ispraćaj bio je poruka poštovanja za sve što je učinio. Bio je jedinstven i to je cijeli narod potvrdio", rekao je premijer.
"Želim čestitati i velikim uspjesima hrvatskim sportaša. Vidjeli ste medalju vaterpolske reprezentacije. Isto tako i reprezentacija gluhih u rukometu osvojila je svjetsko zlato. Bili su i kod nas. To pokazuje da smo svestrani u svim sportovima i kategorijama", rekao je.
Plenković: Očekujemo rast gospodarstva u 2019. od 2,7 posto, nastavljamo fiskalnu konsolidaciju
Premijer Andrej Plenković izjavio je u četvrtak da će ekonomske i fiskalne smjernice, koje će Vlada u četvrtak prihvatiti, biti putokaz za pripremu proračuna za iduću godinu, a u njima se prognozira stopa gospodarskog rasta za 2019. od 2,7 posto, a u iduće dvije od po 2,5 posto.
Na početku sjednice Vlade Plenković je podsjetio na zakonsku obvezu u procesu proračunskog planiranja da se ekonomske i fiskalne smjernice za iduće trogodišnje razdoblje usvajaju krajem srpnja, početkom kolovoza. Dodao je da će one biti putokaz za pripremu proračuna.
"Riječ je o nastavku kretanja pozitivnih ekonomskih aktivnosti u srednjoročnom razdoblju. Nastavljamo i s fiskalnom konsolidacijom, sa zdravim gospodarskim rastom, sa smanjenjem javnoga duga i želimo ekonomski rast u kojem se svi proračunski korisnici ponašaju odgovorno, da trošimo onoliko koliko imamo, racionalno, usmjereno za razvoj i gospodarski rast", istaknuo je Plenković na početku sjednice Vlade.
Naveo je da se nakon ovogodišnjih prognoziranih 2,8 posto gospodarskog rasta, u idućoj godini očekuje stopa rasta od 2,7 posto, a potom u sljedeće dvije godine po stopi od 2,5 posto
"Želimo da proračun koji ćemo usvojiti krajem godine bude podstrek za rješavanje pitanja demografske obnove, za demografsku revitalizaciju, za nastavak obrazovne reforme. Ona je preduvjet svih napredaka hrvatskoga društva i preduvjet konkurentnosti naših ljudi na tržištu radne snage, zato smo i o tome vodili računa u pripremi ovoga proračuna", rekao je.
Najvažnijim je u pogledu fiskalnih i makroekonomskih kretanja istaknuo da rast bude održiv te da se kod smanjenja javnog duga nastavi s ubrzanim trendovima koji pokazuju da bi 2021. godine Hrvatska mogla biti sasvim blizu ispunjenja kriterija iz Maastrichta, što je dio šire strategije za preuzimanje eura do kraja mandata iduće vlade.
Premijer je poručio i kako je potpisan niz projekata, a na kraju uvodnog obraćanja čestitao je rođendan ministru Kuščeviću.
Marić o smjernicama
Nakon njega ministar Marić počeo je s predstavljanjem smjernica ekonomske i fiskalne politike za razdoblje 2019. - 2021.
"Ovaj se dokument nastavlja na ranije usvojeni dokument. Ovaj dokument daje makroekonomski okvir projekcijskog razdoblja za sljedeće tri godine", rekao je Marić.
"Za ovu godinu i dalje stojimo pri stopi od 2,8 posto", rekao je Marić o gospodarskom rastu.
"Osobnu potrošnju za ovu godinu planiramo nešto više nego prije tri mjeseca. Pratimo globalna kretanja, globalni okvir kao takav, tako da i određeni trendovi su utjecali da korigriramo naše projekcije i za uvoz i za izvoz", rekao je Marić.
"Upravo pokazatelji tržišta rada dovode nas da blago korigiramo i predvođene stope zaposlenosti odnosno nezaposlenosti. Zadnja je korekcija i blaga korekcija inflacije na nešto višu razinu", rekao je.
"Na rashodnoj stranici proračuna radili smo dosta intenzivno. Vrlo se jasno vidi naš jasan cilj, odgovorno trošenje proračunskih sredstava. Važno je reći da iz općih izvora za iduću godinu planiramo rast od 2,8 milijardi kuna, od čega najveći dio otpada na izdatke za mirovine. Njihovo je povećanje oko 1,3 milijarde kuna. U ovim smjernicama vrlo jasno komuniciramo koji su naši prioriteti. S jedne strane, to je demografska obnova. Tu je znanost, obrazovanje, kurikularna reforma", rekao je Marić.
"Zadnja je tema pitanje javnog duga. Prema ovom okviru jasan je trend nastavka smanjivanja javnog duga prosječno godišnje oko tri postotna doba", rekao je ministar Marić. "Hrvatska što se tiče javnog duga plovi dobrim smjerom i trend koji smo započeli ima jako uporište na način da možemo zaključiti da su javne financije održive, pod kontrolom", rekao je.
Povećane kvote za zapošljavanje stranaca, omogućeno zapošljavanje na EU poslovima
Vlada je u četvrtak na 110. sjednici povećala ovogodišnju kvotu dozvola za zapošljavanje stranaca za 3269, a ujedno je i izmijenila odluku omogućivši zapošljavanje u javnoj službi i državnoj upravi na poslovima vezanima za EU fondove.
U graditeljstvu Vlada je odobrila novih 985 dozvola za zapošljavanje stranaca, u turizmu 270 dozvola, u promet 650 dozvola, u prehrambenoj industriji 508, a u poljoprivredi i šumarstvu 747 dozvola.
Ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić kazao je da Hrvatska bilježi rekordan pad stope nezaposlenosti, ali da je to praćeno velikom stopom povećanja stope zapošljavanja.
Iako je politika Vlade maksimalno povećanje domaće radne snage i iako je Vlada donijela niz mjera u tom smjeru, i dalje postoji neravnoteža ponude i potražnje, te se zato ide na povećanje kvota, istaknuo je Pavić.
"Trenutačno je na Zavodu za zapošljavanje oglašeno 40.417 radnih mjesta koja ne možemo popuniti", rekao je ministar.
Vlada je također odobrila zapošljavanje službenika i namještenika u javnim službama i državnoj upravi na radnim mjestima upravljanja i kontrole korištenja EU fondova, izmjenivši Odluku o zabrani novog zapošljavanja službenika i namještenika u javnim službama i tijelima državne uprave.
“Na ovaj način omogućit će se veća prilagodljivost i ubrzavanje postupka dodatnog zapošljavanja na poslovima upravljanja, kontrole i korištenja ESI fondova, smanjit će se administrativno opterećenje, odnosno osigurati potrebni kapaciteti i posljedično veće iskorištavanje financijskih sredstava iz EU fondova”, kazao je ministar uprave Lovro Kuščević.
Dodao je da je ove godine odobreno više od 400 posto više EU sredstava u odnosu na 2016. i da to zahtijeva dodatni angažman kako bi se sredstva ugovorila i EU projekti realizirali.
Vezano za tu točku Vlada je izmijenila i uredbu o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u državnoj službi omogućivši time 30 posto veće plaće za državne službenike koji rade na provedbi projekata EU-a.
Smanjenje broja agencija
Druga točka dnevnog reda bio je Prijedlog zaključka o smanjenju broja agencija, zavoda, fondova, trgovačkih društava, instituta, zaklada i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima.
Njih 54 spojit će se s drugim agencijama ili ministarstvima ili ukinuti, a premijer Plenković rekao je da se radi o ozbiljnim racionalizacijama.
"Mi u nacionalnom programu reformi imamo kao jednu od krovnih zadaća da idemo za smanjenjem broja tijela s javnim ovlastima gdje je to moguće. Cilj je brza, jednostavna, transparetna javna uprava. Imali smo temeljite konzultacije proteklih dana. U kontekstu ovoga zaključka pred nama su čak 54 tijela koja bi se trebala ili ukinuti ili spojiti s ministarstvima ili drugim društvima u kojima će moći obavljati funkcije", rekao je premijer i zaključio kako će doći do ozbiljnih racionalizacija.
Potpisi za referendume
Na dnevnom redu sjednice vlade bili su i prijedlozi zaključaka u vezi s provjerom vjerodostojnosti potpisa prikupljenih u referendumskim inicijativama Narod odlučuje i Istina o istanbulskoj.
"Vlada donosi zaključak kojim zadužuje Minisatrstvo uprave za koordinaciju aktvnosti za provjeru broja i vjerodostojnosti potpisa. Provjerit će se jesu li potpisi prikupljani u skladu sa zakonom. Ministarstvo će po završetku provjere izvijestiti Vladu o svemu napravljenom", rekao je ministar Kuščević.
Novi paket poreznih reformi
Vlada je na sjednici predstavila novi paket poreznih reformi u dokumentu ekonomske i fiskalne politike za razdoblje 2019. - 2021.
Mnogo se ovih dana govorilo o toj temi, a ministar financija Zdravko Marić nije želio izlaziti u javnost s prijedlozima dok sve ne usuglasi s koalicijskim partnerima.
Na dnevnom redu sjednice Vlade, među inim, nalazi se Prijedlog zaključka o smanjenju broja agencija, zavoda, fondova, trgovačkih društava, instituta, zaklada i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima, Nacrt konačnog prijedloga zakona o potvrđivanju Sporazuma između Europske komisije u ime EU-a i Vlade RH kojim se mijenja i dopunjuje Višegodišnji sporazum o financiranju 2007. - 2013. sklopljen 9. prosinca 2014., te Prijedlozi zaključaka u vezi s provjerom vjerodostojnosti potpisa prikupljenih u referendumskim inicijativama "Narod odlučuje" i "Istina o Istanbulskoj".
-
Beroš ostaje iza rešetakaFOTO Završeno ročište EU tužitelja, odvjetnici sve nazvali šizofrenim i bizarnim. Olujić o Petraču: "Vraća se u Hrvatsku"
-
iglena potpetica i predivne nogeZašto ovakve čizme ne viđamo češće? Zagrebačka stilska petica s nogama istaknutima na najbolji način
-
rekordan prihod od ulaznica?Evo koliko su zaradili Tyson i Paul: Legendi je ova borba ušla u top pet, a youtuber je uzeo dvostruko više od njega
