Kava, ručak, paket s interneta - dnevno svaki Europljanin u prosjeku proizvede pola kilograma ambalažnog otpada. Europska komisija tome želi stati na kraj i do 2040. smanjiti ambalažni otpad za 15 posto po glavi stanovnika.
Taj cilj sa sobom nosi promjene i za hrvatsku svakodnevicu. Prvi na udaru su trgovci, koji voće i povrće neće smjeti pakirati u plastiku.
Bit će promjena i u Hrvatskoj važnom turističkom sektoru, prije svega u hotelima, pa će tako sapuni, šamponi, regeneratori iz hotelskih soba koje su mnogi nosili kući kao suvenire uskoro otići u povijest.
Promjene bi trebale biti vidljive i u ugostiteljstvu, gdje bi problem mogla predstavljati jednokratna ambalaža za umake, šećer, med, pa čak i keksić uz kavu, upozorio je reporter Dnevnika Nove TV Dino Goleš.
''Ta odredba nastavak je na prethodno izbacivanje plastične ambalaže u vidu plastičnih žličica, šalica i čaša, ali tu smo imali neku financijski održivu alternativu, ovdje trenutačno nemamo, tako da će nam trebati duži vremenski proces prilagodbe'', objasnio je Jurica Protić iz Nezavisne udruge ugostitelja.
HGK vidi prijetnju
Kao alternativu običnoj plastici Europska komisija nudi tri opcije: biomasu od organskog otpada, biorazgradivu plastiku i onu koja se može industrijski kompostirati.
HGK to vidi kao prijetnju za domaće tvrtke. Ne protive se zelenoj uredbi, no ne bi odustajali od dosadašnjih praksi koje su u Hrvatskoj izvedive, a također su sto posto reciklabilne.
Gordana Pehnec Pavlović iz Sektor za industriju i održivi razvoj HGK-a upozorava: ''Mi, ustvari, možemo postići ciljeve, ali na naš način, a ne da sve države članice moraju to na isti način postići jer nismo isti, a da ne govorim da nemamo u ovim trenucima jednake polazišne točke u kojima trebamo taj cilj postići. Nemamo sortirnice, što je ključna stvar, a nemamo ni industrijsku kompostanu, koja je nužna za ove nove materijale koji se nude kao zamjena postojećim.''
I dok je idući korak HGK-a okupiti domaća poduzeća kako bi kreirali zajednički stav Hrvatske, Europska unija imat će jak adut za pregovore sa svim članicama. Naime, čak 40 posto sve plastike i 50 posto sveg papira u Uniji potroši se samo za ambalažu.
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
''Naknadu za povrat trebalo bi povećati''
Osim za boce i limenke, uskoro bi se povratna naknada mogla dobivati i za druge ambalaže. Naime, kako je objasnila reporterka Dnevnika Nove TV Sanja Vištica: ''Ako je suditi prema Prijedlogu novog pravilnika, povrat bi dobili za tetrapak, ali i za ambalaže manje od dva decilitra, primjerice za staklene bočice od decilitra za alkoholna pića, dok bi se gornji volumen ograničio na tri litre. Udruge su to pozdravile, ali traže da se uključi i ambalaža veća od tri litre, primjerice kanistri, kao i ambalaža od kozmetike i deterdženata, prehrambenih proizvoda.''
Sada se za povrat jedne boce dobije sedam centi, a tek treba vidjeti hoće li se povećavati iznos naknade.
''Ekoudruge su tražile da se naknada poveća i predlažu da to bude deset centi. Smatraju da sadašnjih sedam centi nije dovoljno snažna motivacija. U Njemačkoj se za isti povrat dobije 25 centi, a u Finskoj 40. Zanimljivo, Hrvatska je ostvarivala jako dobre rezultate kada je riječ o povratu. No, tu je i ta socijalna komponenta da su si mnogi krpali kućne budžete na taj način'', podsjetila je Vištica.
U udrugama kažu da je povrat boca padao kako je jačala inflacija i to im je također jedan od argumenata za povećanje naknade, a Vištica je iznijela i još jedan zanimljiv podatak: ''Otkako je uspostavljen sustav povratne naknade, procjenjuje se da je skupljeno 11 milijardi različitih plastičnih i staklenih boca te limenki koje su poslane na daljnju reciklažu.''
Dnevnik Nove TV pratite svaki dan od 19 sati, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr.
