Četiri ubojice na hrvatskim cestama odnijele alarmantan broj života: "Ne nosi se kaciga da se ne plati kazna, nego zato što ona čuva glavu!"

Brzina, alkohol, nekorištenje sigurnosnog pojasa i telefoniranje su četiri najčešća uzroka nesreća sa smrtnim ishodom na hrvatskim prometnicama, objavljeno je nedavno u Dnevniku Nove TV.

Pročitajte i ovo Istražuje se uzrok Strašna nesreća zavila je Lovran u crno, mještani tuguju, ali i upozoravaju: ''Ovo je samo jedna u nizu na ovoj cesti'' U Lovranu FOTO Stravični detalji nesreće u kojoj je smrtno stradala mlada djevojka: "Nesretnu je curu vukao 20-ak metara, prizor je bio strašan"

Miron Huljak iz Službe za sigurnost cestovnog prometa Ravnateljstva policije ocijenio je kako je broj od 331 poginule osobe na hrvatskim cestama "vrhunac koji si Hrvatska može priuštiti" te upozorio kako još puno treba napraviti za smanjenje tog broja.

"Vozačima želimo ukazati da se ne vežu sigurnosnim pojasom samo da bi izbjegli kaznu, već zato što je to dobro za sigurnost. Također, ne nosi se kaciga na glavi kako se ne bi platila kazna od 1000 kuna, već zato što ona čuva glavu", kaže Huljak.

"Trošak jedne poginule osobe u prometu za zajednicu iznosi negdje oko milijun eura. Od socijalnih, ekonomskih, gubitka za poslovnu zajednicu korporacije, ali najveći je gubitak vezan za obitelj", rekao je Alen Ostojić iz Udruge menadžera sigurnosti.

331 poginula osoba znatno je više od očekivanog prema Nacionalnom programu sigurnosti cestovnog prometa u Hrvatskoj do 2020. godine, po kojem je ta brojka trebala biti 277 poginulih, što pokazuje da se ne ostvaruju glavni ciljevi Nacionalnog programa, upozoreno je u srijedu na okruglom stolu o aktualnom stanju sigurnosti cestovnog prometa.

Glavni tajnik udruge Sigurnost u prometu Georg Davor Lisicin ocijenio je kako stanje sigurnosti cestovnog prometa nije zadovoljavajuće jer smo prošle godine zabilježili 7 posto više poginulih nego 2016.

Dodatno zabrinjava podatak da je do 15. veljače ove godine smrtno stradalo 27 osoba, četiri osobe više nego u istom razdoblju lani, naglasio je Lisicin dodavši kako je taj broj poginulih zabilježen prije problema nastalih zbog snijega na cestama.

U razdoblju do 2020. trebali bi se približiti broju od 213 poginulih osoba u prometu, no mi se udaljavamo od tog cilja. Hrvatska je pri dnu zemalja EU-a, jer ima stopa poginulih u 2017. godini od 7,8 na 100.000 stanovnika, a prosjek EU-a je 5,5 poginulih.

Program dobro koncipiran, problemi u provedbi

Lisicin smatra da je Nacionalni program dobro koncipiran, ali ima niz problema i nerealiziranih mjera u njegovoj provedbi. Stoga će pokrenuti dubinsku analizu stanja te realizacije mjera i aktivnosti, kako bi Vlada odlučila koje mjere i ciljeve treba provesti.

Policija provodi redovite represivne i druge akcije kontrole prometa, a može napraviti dodatni pomak u preventivnim akcijama i kroz edukaciju povećati svijest ljudi o tom problemu.

Na skupu su govorili i drugi stručnjaci za sigurnost cestovnog prometa koji su iznijeli niz mjera i priedloga za smanjenje broja smrtno stradali na hrvatskim cestama. (I.D./Hina)