Nezaobilazna turistička atrakcija za sve posjetitelje Šibensko-kninske županije jest Nacionalni park Krka koji svojim prirodnim ljepotama nikoga ne može ostaviti ravnodušnim. No samo dio posjetitelja svjestan je da, osim što je riječ o spomeniku prirode, NP Krka "krije" i jedan od važnijih inženjerskih iskoraka u povijesti – hidroelektranu Krka. Povijesno-civilizacijski značaj HE Krka, kasnije nazvane Jaruga, jest u tome što je jedna od prvih hidroelektrana u svijetu koja je proizvodila višefaznu izmjeničnu električnu energiju u komercijalne svrhe (za rasvjetu i druge potrebe u gradu Šibeniku). Dok je minisustav HE Krka dalekovod – distribucija po Šibeniku, model po uzoru na koji su se kasnije razvijali veliki suvremeni elektroenergetski sustavi. Inače, po tim karakteristikama HE Krka čak je ispred HE na Niagari jer je prijenos do Buffala ostvaren tek nekoliko mjeseci kasnije. HE Krka otvorena je 28. kolovoza 1895., samo tri dana nakon elektrane na slapovima Niagare te je sastavnica jednog od prvih elektroenergetskih sustava na svijetu.
Zahvaljujući HE Krka, dalekovodu za prijenos električne energije te gradskoj mreži javne rasvjete koja je građena u isto vrijeme kada i hidroelektrana, Šibenik je bio jedan od prvih gradova na svijetu koji je dobio javnu rasvjetu napajanu višefaznom izmjeničnom strujom – prije Beča, Rima i drugih velikih gradova.
Zanimljivo je da je trebalo proći dosta vremena dok se struja koja se koristila za javnu rasvjetu, mlinove, tvornice i hotele uvela i u prva domaćinstva. Naime, ljudi su se bojali struje i vjerovali su kako ona ubija, privlači gromove i požare te je tek 1900. uvedena u prva šibenska domaćinstva.
Uoči Prvog svjetskog rata HE Krka razmontirana je zbog potrebe Austro-Ugarske Monarhije za bakrom, no zbog svog povijesnog značaja, zaštićena je kao kulturno dobro Republike Hrvatske i spomenik industrijske arhitekture, a o njezinoj povijesnoj važnosti svjedoči i spomen-ploča koja je postavljena u ime Udruge inženjera elektrotehnike i računarstva (IEEE) koja je ovu hidroelektranu uvrstila na popis važnijih inženjerskih iskoraka u povijesti. Ubrzo nakon njezine izgradnje u blizini je otvorena još jedna hidroelektrana – Jaruga II, a tijekom godina duž toka rijeke Krke izgrađene su još dvije hidroelektrane – Miljacka i Roški slap.
Čista energija budućnosti
Osim što ima povijesnu važnost, energija koju proizvodi elektrana smještena u Nacionalnom parku Krka ima veliku važnost i u budućnosti u kojoj se sve više okrećemo obnovljivim izvorima energije. Borba protiv klimatskih promjena, očuvanje okoliša i smanjenje emisija štetnih plinova mnogim su državama jedan od prioriteta te se okreću čistoj energiji vjetra, vode i sunca.
Jedna od posljedica takvih promjena vidljiva je i na
automobilskom tržištu na kojem se velike kompanije sve više okreću
električnim vozilima koja će s vremenom zamijeniti benzince i dizelaše. Veliki iskorak na ovom tržištu u Hrvatskoj napravljen je zahvaljujući HEP-u koji gradi potrebnu infrastrukturu za električna vozila te su diljem Hrvatske do sada otvorili čak
39 stanica za punjenje. Bitno je napomenuti da najveći dio energije koja napaja HEP-ove punionice dolazi iz hidroelektrana te za njezinu proizvodnju
nije onečišćavan okoliš. Naglasak na čistu energiju
HEP je stavio i
otvaranjem najmodernije stanice za punjenje u Zagrebu koja koristi sunčevu energiju.
Prošle godine HEP je čak 40 posto energije koju je isporučio svojim kupcima proizveo iz hidroelektrana, a otkupio je još deset posto energije nastale iz ostalih obnovljivih izvora. Time je ova kompanija jedan od 'najzelenijih' opskrbljivača među srodnim europskim elektroenergetskim kompanijama.
HEP-ova misija
opskrbe e-vozila čistom energijom tek je na početku te će, kao pokretač i predvodnik cijelog tržišta i kompanija koja prati svjetske trendove te se brine za očuvanje jedinog nam planeta, s vremenom pustiti u rad brojne nove punionice i time u potpunosti pokriti područje cijele Hrvatske.
Imaju vremena za žalbu
Sporna kava
suze radosnice
