I Hrvati su masovnije počeli trošiti na Crni petak. Iako manje nego 2019., prošle, pandemijske godine u trgovinama smo na Crni petak ostavili oko 392 milijuna kuna. U cijelom tom potrošačkom vikendu, od četvrtka do nedjelje, potrošena su 803 milijuna kuna.
Pročitajte i ovo
Ove godine inspekcija je već najavila veći nadzor trgovina. A na što potrošači moraju paziti, kako da Crni petak i novčanik ne zavije u crno, pitali smo mag iur. Dunju Maletić, pravnu savjetnicu iz područja zaštite potrošača.
1. Nije svejedno iz koje zemlje je trgovina
Treba znati odakle je trgovina u kojoj se kupuje proizvod. Ako je prodavač izvan Europske unije, kao što su najčešće prodavači s eBaya ili AliExpressa, ne primjenjuju se odredbe iz Zakona o zaštiti potrošača ili europske regulative.
"U tom slučaju potrošač će teže ostvariti svoja prava ako, na primjer, želi vratiti proizvod ili je on oštećen. Procedura je znatno sporija i kompliciranija. Na primjer, kod AliExpressa potrošač mora otvoriti njihov disput, pa slikati proizvod, pa kad oni to odobre... Stoga je moj savjet da prije kupnje treba provjeriti kod tog prodavača kakvi su njihovi uvjeti povrata", objašnjava Maletić.
2. Ne vrijedi za oglasnike
"Pazite da vas ne namame neke fizičke osobe oglasima s popustima za Black Friday", upozorava stručnjakinja. U tom slučaju također nema zaštite iz Zakona o zaštiti potrošača.
"Takve prevare moguće su preko oglasnika ili Facebooka. Ako kupite nešto od fizičke osobe, a ne pravnog subjekta, eventualne sporove ne rješava tržišna inspekcija. Jedini način da dođete do eventualne odštete je privatna tužba", kaže Maletić.
3. Provjerene trgovine
"Provjerite nudi li mrežna stranica trgovca siguran način plaćanja. Uglavnom je sigurno ako se pri dnu vašeg zaslona nalazi ključić ili lokot, odnosno ako internetska adresa započinje s "https://". To znači siguran kanal i vjerodostojnu mrežu", savjet je Središnjeg portala za zaštitu potrošača za online kupnju.
4. Za što nema vraćanja novca?
Kad se kupuje u poslovnici, ne treba grabiti sve bez nekog plana samo zato što je na popustu. Osim ako je riječ o proizvodu s greškom, postoji mogućnost da se roba neće moći vratiti.
"Kupuje li netko stihijski, bez isprobavanja, a zatim dođe doma i shvati da im veličina ne odgovara, proizvod im ne treba ili im se samo ne sviđa, moraju znati da takav proizvod trgovac ne mora prihvatiti. Stvar je dobrog poslovnog običaja hoće li trgovac potrošaču odlučiti vratiti novac i za ispravan proizvod ili odobriti zamjenu. Mnogi to čine, ali to je isključivo njihova dobra volja. Oni to ne moraju učiniti, a potrošač to ne bi trebao ni zloupotrebljavati", dodaje Maletić.
5. Mogu li vratiti robu s greškom čak i ako je kupljena na sniženju?
Da. Ako proizvod ima grešku, vrijede ista pravila kao i kod svake druge kupnje.
"Proizvod s greškom koji se pojavi u prvih šest mjeseci mora se predati na servis kako bi se utvrdilo postojanje nedostatka, ali potrošač može birati želi li popravak ili zamjenu. Pojavi li se nedostatak nakon proteka prvih šest mjeseci, tada je dužan pristati na popravak. Utvrdi li se da se proizvod ne može popraviti, kupci mogu tražiti zamjenu odnosno povrat novca ako je zamjena nemoguća", dodaje Maletić.
6. Koliko vrijedi jamstvo?
Svaki proizvod može se reklamirati dvije godine od kupnje. Takva su pravila EU-a. Trgovac može produljiti taj rok, ali nikako ga skratiti. Čak i ako piše jamstvo od samo jedne godine, ono, prema pravilu, vrijedi još godinu dana. Pravilo od dvije godine vrijedi i za proizvode kupljene na sniženjima, pa i Black Fridayu. I ne samo za tehničke proizvode. Reklamirati se mogu i, recimo, čizme.
"Ako se nedostatak na proizvodu pojavi u prvih šest mjeseci od kupnje, smatra se da je postojao i za vrijeme kupnje. No kod cipela ili haljine teško će to biti dokazati nakon šest mjeseci", upozorava Maletić.
7. Kako vratiti proizvod kupljen online?
Kod online kupnje proizvod se može vratiti u roku od 14 dana od dostave proizvoda bez objašnjenja. Čak i ako proizvod nema grešku. Potrošač u tom slučaju mora sastaviti pisani raskid ugovora i povrat cjelokupnog iznosa.
8. Lažne cijene
U potrošačkim udrugama uvijek ističu problem lažno sniženih cijena. Prodavači stave višu staru cijenu da bi popust izgledao veći. Ako uočite takvo nešto, možete trgovca upozoriti na to ili ga prijaviti tržišnoj inspekciji.
9. Kako se žaliti?
Uvijek pismenim putem. Često se žalbe mogu riješiti i usmeno, no ovako potrošačima ostaje dokaz da su se žalili. Trgovac ima rok od 15 dana da odgovori. Ako ne odgovori u tom roku ili ako potrošač nije njime zadovoljan, iduća adresa je tržišna inspekcija Državnog inspektorata.
10. "Proizvod više nije dostupan..."
"Evo jedan primjer iz prakse. Znali su se potrošači žaliti da su vidjeli proizvod u webshopu, kupili ga, novac im je skinut s kartice, a onda su dobili obavijest da taj proizvod više nije dostupan. To se može dogoditi i slučajno, kad je velika navala.
Uglavnom u takvim slučajevima nema problema s vraćanjem novca, ali kupac izgubi priliku da na popustu dođe do željenog proizvoda u nekoj drugoj trgovini. Često je to nemoguće u praksi, ali možda kod kupnje nekog skupljeg proizvoda ne bi bilo na odmet kontaktirati trgovca i prije klikanja, doznati ima li tog proizvoda na lageru", zaključuje Maletić.
