Daljnji razvoj ovisi i o gospodarskoj politici koja neće uvoditi nove poreze i neće ugroziti standard građana novom inflacijom, kazao je Sanader te dodao da je, iako je to pitanje u domeni HNB-a, protiv uvođenja tzv. plutajućeg tečaja i deprecijacije kune.
Pročitajte i ovo
Ključni su ciljevi koji će i dalje pokretati Hrvatsku unaprjeđenje
uvjeta poslovanja, razvoj poduzetništva, izgradnja cesta, plinofikacija, nastavak ulaganja u ljude, omogućiti doškolovanje nezaposlenih i osnaženje privatnog sektora, kazao je premijer te istaknuo da treba iskoristiti i buduće članstvo u EU i NATO-u.
U novom mandatu nećemo uvoditi nove poreze, dovršit ćemo privatizaciju i reformu pravosuđa, razvijati tržište kapitala i osloboditi poduzetnike plaćanja zdravstvenog doprinosa za zapošljavanje novih radnika tijekom prve godine rada, rekao je premijer.
Jedan od zadataka u sljedećem razdoblju, kazao je Sanader, jestpovećanje stope aktivnosti stanovništva, koje će se provoditi i vraćanjem dijela umirovljenika na tržište rada, uz zadržavanje mirovina.
Komentirajući upozorenja nekolicine stručnjaka MMF-a u vezi prevelike zaduženosti, Sanader je rekao da to nisu službena stajališta MMF-a te da ta upozorenje prihvaća, ali da nisu istinita.
Istaknuo je da je u posljednjih nekoliko godina primjetan trend usporavanja međugodišnjeg rasta vanjskog duga s 31,3 posto u 2003. na 13,4 posto u 2006., a udio države u ukupnom vanjskom dugu od 33 posto u 2003. smanjen je na 22 posto u 2006.
Prijedloge, kako je kazao, s ljevice, da Hrvatska zbog zahtjevnih standarda treba odgoditi ulazak u EU, Sanader je otklonio, kazavši da Hrvatska treba Vladu koja će zemlju bez odgađanja uvesti u EU i NATO i da njegova Vlada to neće odgađati.
Na savjetovanju Hrvatskog društva ekonomista potom je o "Problemima hrvatske ekonomske politike i prijedlozima za rješavanje" govorio Ljubo Jurčić, koji je zbog predizborne kampanje u kojoj je premijerski kandidat SDP-a, zamrznuo dužnost predsjednika Hrvatskog društva ekonomista.
Ljevica je, kaže Jurčić, isto u potpunosti za pristupanje Hrvatske što prije Europskoj uniji i Natou, isto je za tržišno gospodarstvo, ali nije za to da monopoli i velike kompanije uređuju uvjete na tržištu.
Ocijenio je da su najveći problemi gospodarstva vanjski dug, visoke kamate na taj dug, rast unutarnjeg duga, niska stopa rasta, niska stopa zaposlenosti, inflacija, korupcija i smanjenje industrije složenih proizvoda.
Ponovio je svoje zalaganje za povećanje proizvodnje te povećanje investicija u proizvodne djelatnosti.
Jurčić je upozorio da manji dio od ukupna broja zaposlenih stvara dodanu vrijednost te da samo oko 900.000 zaposlenih hrani oko 3,5 milijuna ljudi.
Korupcija nije jednako što i mito, to je politički problem jer nje
nema bez vlasti i rješava se kroz vlast, kazao je Jurčić i dodao da korupcija smanjuje učinkovitost ulaganja, koja su u Hrvatskoj oko 20 posto skuplja zbog korupcije.
Govoreći o porezima, Jurčić je rekao da bi ih trebao plaćati prema ekonomskoj snazi pojedinih poreznih obveznika, te da bi svi koji rade i zarađuju morati plaćati porez pa i porez na dohodak s tržišta kapitala.
Da je postojao taj porez kada je Luka Rajić prodao Dukat i da je bio 20 posto državni proračun dobio bi oko 400 milijuna kuna, što se moglo uložiti u zdravstveni sustav pa građani ne bi morali plaćati participaciju, rekao je Jurčić.
