Miješa li se država u obitelj, u odgoj i prava roditelja, pitanje je koje je i danas, za rasprave o prijedlogu novoga zakona o socijalnoj skrbi, podijelilo saborsku većinu i oporbu.
Pročitajte i ovo
Preko 350.000 nezaposlenih
Hrvatska 1. siječnja za mjere zapošljavanja dobiva 55 milijuna eura iz EU
Što će odlučiti?
Ustavni suci podijeljeni oko ocjene ustavnosti referendumskog pitanja
'Današnja se vlast miješa u obitelj i prava roditelja, nameće odgoj koji je daleko od onoga što mnogi roditelji žele prenijeti svojoj djeci', tvrdi Branka Juričev Martinčev (HDZ), argumentirajući to uvođenjem zdravstvenoga odgoja.
Nakanu vraćanja djelatnosti obiteljskih centara u centre za socijalnu skrb vidi kao 'paravan za sječu glava ravnatelja obiteljskih centara'.
>> Opačić: Oko 6500 ljudi protuzakonito je primalo socijalne naknade
'Nedopustivo je gasiti obiteljske centre kad se svaki treći brak raspada', ističe Juričev Martinčev i navodi da su od 2010. do sredine 2013. ti centri pružili 88 tisuća usluga.
SDP-ova Ingrid Antičević Marinović odbacuje sve njezine tvrdnje. 'Zar itko brani roditeljima da odgajaju svoju djecu', pita SDP-ova zastupnica i dodaje kako je pravo na zdravstveni i spolni odgoj pravo djece, a državi je dužnost da im to omogući.
Sonja König (HNS) uzvraća kako događaji proteklih dana i mjeseci potvrđuju da su građanski i zdravstveni odgoj itekako potrebni.
'Ako gledate inicijativu 'U ime obitelji', ne začuđuje činjenica da se svaki treći brak raspada', tvrdi laburist Branko Vukšić, ocijenivši kako će malo tko imati želju za brakom nakon što vidi 'nasrtljivost i isključivost' prisutnu u hrvatskom društvu.
Zastupnici u načelu podržavaju nakanu da se novim zakonom osigura pravedniji i administrativno jednostavniji sustav skrbi. No, dok većinski klubovi drže da novi zakon sustav približava korisnicima, a pomoć usmjerava najpotrebnijima, oporba tvrdi da će pogoditi socijalno najosjetljivije, obitelji s više djece.
Prema novom zakonu četiri socijalne naknade objedinile bi se u jednu, zajamčenu minimalnu naknadu u iznosu od 2.900 kuna.
Zakonom bi se bolje zaštitili samci i samohrani roditelji te potaknulo uključivanje radno sposobnih korisnika u svijet rada.
Boro Grubišić (HDSSB) upozorava na pritužbe s terena, prema kojima zajamčena socijalna naknada u stvarnosti zapravo iznosi 200 do 500 kuna jednokratne godišnje novčane pomoći.
'Tako referenti kažu korisnicima socijalne skrbi, kažu novaca nema, daju im rješenja na potpis na taj iznos bez prava žalbe', prenosi Grubišić, pitajući zna li resorna ministrica za takve slučajeve, odnosno je li to njezin naputak centrima za socijalnu skrb.
Ministrica socijalne skrbi Milanka Opačić kaže da nikakvih naputaka oko jednokratnih davanja iz njezina ministarstva nije bilo. Jedini naputak odnosio se na to da se krene u reviziju prava, kazala je Opačić koja se ranije pohvalila da je iz sustava socijalne skrbi skinuto oko šest i pol tisuća ljudi koji su primali naknade mimo zakona. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook