Goran Beus Richembergh (HNS) podsjetio je da je Ministarstvo pomorstva osnovalo radnu skupinu za izradu novog zakona, ali da je nakon toga izišlo s nacrtom "koji nema veze s onim što je radila stručna skupina", a koji je naišao na otpor na terenu.
Pročitajte i ovo
"Nakon nekoliko mjeseci, Ministarstvo je vladinim koordinacijama uputilo na usuglašavanje tekst koji je navodno korigiran, ali ja taj tekst nisam vidio niti ga mogu dobiti. To je nedopustivo", kazao je Beus Richembergh.
Dodao je, međutim da ga "veseli što je Vlada, isprovocirana prijedlogom HDZ-a, najavila da će zakon ubrzo u Sabor".
Zastupnici HDZ-a i dio zastupnika SDP-a u raspravi su se zauzeli za decentralizaciju upravljanja pomorskim dobrom, no Beus Richembergh poručuje kako decentralizaciju upravljanja treba pratiti i decentralizacija odgovornosti i jasni kriteriji gospodarenja pomorskim dobrom.
Marić (HDZ) traži da se ispitaju plaće guvernera i viceguvernera HNB-a
Upozorio je da neke jedinice lokalne samouprave grade komunalne lučice koje onda nelojalno konkuriraju renomiranim lukama nautičkog turizma.
Ocijenio je da će novi zakon biti upotrebljiv samo ako se donese konsenzusom, s obzirom na otpore na terenu, a kolege iz HDZ-a pozvao je na konsenzus oko najavljenog vladina prijedloga.
HDZ-ovci su mu, međutim, uzvratili da ne postoji razlog da se njihov prijedlog ne propusti u drugo čitanje. Vladajuće su optužili za politizaciju, jer im je "bitno tko nešto predlaže, a ne što predlaže".
"Pozivam vas da dignete ruku, ne onako kako je rekla stranka, nego onako kako ste raspravljali ovdje i na Odboru", poručio je vladajućima Tomislav Klarić (HDZ).
Njegova stranačka kolegica Branka Juričev-Martinčev upozorila je da je na mnogim prostorima nužna rekonstrukcija i sanacija pomorskog dobra te da investitori i lokalni čelnici godinama čekaju novi zakon.
"Teško mi je vjerovati da će Vladin prijedlog na naše klupe doći prije Nove godine", kazala je Juričev-Martinčev, pozivajući zastupnike da HDZ-ov prijedlog propuste u drugo čitanje.
Davorin Mlakar (HDZ) argumente kojima su vladajući obrazložili odbijanje HDZ-ova prijedloga nazvao je "najjadnijim argumentom koji je do sada čuo u sabornici".
Sabor je raspravio i prijedlog HDSSB-a, po kojem bi se ista osoba na dužnost glavnoga državnog odvjetnika.
Đurović - dopuna zakona o državnom odvjetništvu u proceduri od siječnja 2013. Otada se i okolnosti mijenjale, čak nam se i predsjednik Kluba promijenio.
Vladajući su odbili i HDSSB-ov prijedlog po kojem bi se glavni državni odvjetnik mogao birati na najviše dva uzastopna četverogodišnja mandata.
Dražen Đurović (HDSSB) obrazložio je da je riječ o funkciji koja je podložna dnevnopolitičkim pristiscima, a podsjetio je da slično ograničenje ima i većina drugih dužnosti.
Peđa Grbin (SDP) predloženo rješenje smatra ustavno upitnim, budući da je Ustavom propisano da se glavni državni odvjetnik bira na mandat od četiri godine, bez daljnjih ograničenja.
"Možemo razgovarati o tome bi li se glavni državni odvjetnik trebao birati na više od dva mandata. Vjerujem da ćemo se složiti da, nakon što je stanje u DORH-u sređeno, nema više potrebe za osiguranje tako dugog kontinuiteta, no dvojbeno je može li Sabor zakonom uvesti takvo ograničenje", rekao je Grbin.
Prijedlog je podupro Davorin Mlakar, koji smatra da bi na dva uzastopna mandata trebalo ograničiti i preostale funkcije guvernera Hrvatske narodne banke i predsjednika Vrhovnog suda.
"Mi iz HDZ-a imali bismo razloga ponekad sumnjati u kvalitetu obnašanja te dužnosti, s obzirom na mogućnost njihova direktnog utjecaja na političke tokove u zemlji", kazao je Mlakar.
Laburist Mladen Novak izrazio je sumnju u zakonitost postupanja DORH-a u nekim nagodbama, a kao primjer je naveo bivšeg stečajnog upravitelja sisačke bolnice Damira Pahića.
Pahić je danas podnio ostavku s dužnosti sanacijskog upravitelja, nakon što se nagodio s DORH-om u postupku u kojem mu se na teret stavljalo da je malverzacijama u javnoj nabavi tvrtki svog sina pribavio korist veću od 600 tisuća kuna.
Hrvatski sabor u sutrašnjem će nastavku razmotriti izvješće o radu Odbora za europske poslove za prošlu godinu. Nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju (EU), Saboru je omogućena neposredna kontrola rada Vlade u europskim institucijama te u izradu nove pravne stečevine EU. Za to je zadužen Odbor za europske poslove, koji je u nešto više od godinu dana raspravio 801 akt.
Zastupnici bi trebali raspravljati i o izvješću Agencije za zaštitu tržišnoga natjecanja, a uobičajenoga glasovanja petkom sutra neće biti. Potpredsjednica Sabora Dragica Zgrebec objasnila je da je nemoguće okupiti kvorum, jer su mnogi zastupnici na službenom putu. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
-
priča provjerenogInternet preplavile snimke sa zagrebačkih ulica, ljudi hodaju goli i rastrojeni. Što je u pozadini? "Vrlo je tanka linija..."
-
na farmiVIDEO Dramatične snimke velikog požara na istoku Hrvatske: Deseci vatrogasaca na terenu
-
Poznati parRijetko ih viđamo zajedno: Zajednički izlazak bivšeg vatrenog i supruge izazvao je zanimanje prolaznika
