Saborska oporba: Rast minimalne plaće 'pojest' će inflacija i poskupljenja

'Ovo o čemu sada razgovaramo bit će pojedeno poskupljenjima i prije nego zakon stupi na snagu', poručio je Zvonimir Mršić (SDP), prozivajući Vladu da zakon predlaže kaoizliku zbog poskupljenja', te napominjući da je cijena litre benzina, od kada je zakon u proceduri, veća za jednu kunu.

Pročitajte i ovo SUKOB VLASTI "Ako to smanji inflaciju, ja ću pojesti svoju diplomu": Pljušte kritike sa svih strana na račun Vladinih mjera prva procjena DZS-a Inflacija u svibnju 5,2 posto: Samo tri zemlje lošije od Hrvatske

tri vijesti o kojima se priča NAPETOSTI NA BALTIKU Francuski lovci presreli 11 ruskih zrakoplova priča provjerenog Internet preplavile snimke sa zagrebačkih ulica, ljudi hodaju goli i rastrojeni. Što je u pozadini? "Vrlo je tanka linija..." Usred dana Stručnjak za sigurnost o otmici u Zagrebu: "Ovakav način šalje poruku, a ako ste u blizini najbolje je napraviti ovo..."

Mršić je rekao i da su nedavno za oko 6 posto povećane plaće državnim dužnosnicima, da su visokim dužnosnicima plaće povećane za više od 2747 kuna koliko bi iznosio 'miminalac', te upitao kako sada radnicima govoriti da će im 300 kuna bruto poboljšati materijalni položaj.

Oporbenjaci su upozorili i da će zakon donekle poboljšati položaj samo dijela od ukupno 115 tisuća radnika koji primaju plaću do 2500 kuna.

Ocjenjuju, naime, da zakon diskriminira oko 64 tisuće zaposlenih u tekstilnoj, drvno-prerađivačkoj i kožarsko-obućarskoj industriji, za koje je predviđeno četverogodišnje prijelazno razdoblje u kojem bi se udio minimalne plaće množio s određenim koeficijentom, od 0,94 u prvoj godini do 0,98 u četvrtoj godini.

'To je nepravda ovoga zakona', poručio je Gordan Maras (SDP), koji nužnim drži da se sve radnike stavi u jednak položaj, a za isto se zalaže i nezavisni zastupnik Dragutin Lesar, upozorivši da će tih 64 tisuće ljudi, koji ionako maju najniže plaće, primati tzv. umanjenu minimalnu plaću, što smatra diskriminirajućim.

Iz SDP-a su najavili amandman po kojemu će radnicima u poduzećima spomenutih industrijskih grana razliku do minimalne plaće nadoknaditi država.

Iz HDZ-ovih klupa, pak, u cijelosti pozdravljaju zakon i hvale napore socijalnih partnera (Vlade, sindikata i poslodavaca) u izradi zakonskog rješenja koje će zajamčiti iznos minimalne plaće.

Dragan Kovačević (HDZ) naglasio da je Hrvatska, u odnosu na 20 zemalja EU koje su zakonom propisale minimalne plaće, s zajamčenim iznosom od 2747 kuna bruto ili 379 eura "bolja" od devet članica EU - početkom ove godine minimalna se plaća u EU kretala od 92 eura u Bugarskoj do 1570 eura u Luksemburgu.

Istaknuo je kako zakon ima višestruko značenje za cjelokupni gospodarski u socijalni sustav, jer 'minimalac' postaje zakonska obveza, osigurava se njegov rast vezano uz realni godišnji rast BDP-a, suzbija se rad na crno, te osigurava osnovica za veće mirovine.

Isto misli i Goran Marić (HDZ), ističući kako zakon pokazuje da socijalno pitanje nije samo ekonomsko, nego i moralno pitanje, a što, istaknuo je, moraju shvatiti poslodavci (poduzetnici) te pokazati socijalnu odgovornost prema svojim radnicima.