Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Potporu saborskih klubova dobio je prijedlog zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma, ali su oni oporbeni u raspravi upozorili da Hrvatska gotovo ništa ne čini na suzbijanju pranja novca.


Zakonom se hrvatsko zakonodavstvo u području sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma usklađuje s pravnom stečevinom EU, a Hrvatska njime preuzima međunarodne standarde u zaštiti svojih građana i institucija od posljedica pranja novca i financiranja terorizma.

Vezani članci Slika nije dostupna Po hitnom postupku: Sabor srezao trošarine na gorivo za HAC Slika nije dostupna Posebna državna skrb: Manje novca nerazvijenima?

Zakonom bi se, među ostalim, ograničilo poslovanje u gotovinskom novcu, na način da se zabranjuje naplata u gotovini u iznosu koji prelazi 105 tisuća kuna, odnosno u poslovima s nerezidentima u vrijednostima koje prelaze 15 tisuća eura (odnosi se na poslove vezane uz prodaju robe i pružanje usluga, prodaju nekretnina, primanje zajmova, prodaju prenosivih vrijednosnih papira ili udjela).

Damir Kajin (IDS) upozorio je da je Hrvatska "eldorado za sumnjivi kapital" i da u tom smislu dijeli sudbinu ostalih tranzicijskih zemalja, da hrvatsko podzemlje sve više novac 'pere' u ugostiteljstvu, poslovima vezanima uz nekretnine i građevinarstvo, a da mafijaši, umjesto da su iza rešetaka, postaju "stupovi društva".

"Oni koji pišu o tome, poput novinara Dušana Miljuša, dobiju palicom po glavi", kazao je Kajin, ocijenivši da oko 1 posto hrvatskog BDP-a (oko tri milijarde kuna) otpada na hrvatske mafijaške obitelji, prozivajući Ured za sprječavanje pranja novca da je na suzbijanju te vrste kriminala učinio "manje od ništa".

"Više su novca potrošili na svoje plaće i materijalne troškove nego su spriječili njegovo pranje", kazao je Kajin.

Da je Hrvatska postala "raj za prljavi novac" smatra i Ingrid Antičević Marinović (SDP), pozivajući se na izvješće Odbora za sprečavanje pranja novca i financiranja terorizma (MONEYVAL) Vijeća Europe, po kojemu Hrvatska, kako je rekla, ne vodi brigu o mogućnostima da se prljavim novcem financiraju terorističke organizacije, a kamoli kriminalne aktivnosti.

Iz tog izvješća, dodala je, proizlazi da se hrvatsko pravosuđe u zadnjih deset godina, koliko je na snazi važeći Zakon o sprječavanju pranja novca, uopće nije bavilo sprječavanjem pranja novca, da su u tijeku tek dva sudska procesa zbog pranja novca, a još nema ni jedne presude.

"Ipak, ljudi poput Dušana Miljuša i Igora Rađenovića daju nam vjeru da imamo šanse postati uljuđeno društvo", kazala je Antičević-Marinović.

Iz HDZ-ovih klupa oporbenjake su pozvali da prestanu na Hrvatsku gledati kao na mračnu zemlju u kojoj vlada kriminal, ističući da je sustav protiv pranja novca u razvoju, a da će njegovoj nadogradnji pomoći i predloženi zakon.

Željko Turk (HDZ) rekao je kako će zakon omogućiti dubinsku analizu i procjene rizika kod svih financijskih transakcija, a u prilog tome navodi zabranu anonimnih računa i štednih knjižica, te obvezu banaka da izvješćuju o svakoj sumnjivoj transakciji.

Stanko Grčić (HSS) također vjeruje da će zakon omogućiti razvoj preventivnog sustava za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma, te je pozvao da se u Uredu za sprječavanje pranja novca, u kojemu se nakon donošenja zakona očekuje povećani opseg posla, provedu organizacijski i operativno-planski zahvati kako bi tim izazovima mogao doskočiti.