U Saboru se očekuje rasprava o izglasavanju nepovjerenja ministru financija Zdravku Mariću, nakon što je to zatražila oporba. Na Markovu trgu sve prati Mislav Bago.


Glavni problem ovog i svakog idućeg proračuna je zdravstvo, kazao je reporter Nove TV Mislav Bago, koji na Markovu trgu prati rad Sabora o rebalansu proračuna. On je istaknuo kako su zdravstvo računi koji svakom ministru financija dolaze na naplatu, a ovom ministru nikad brže.

Zdravko Marić u Saboru Marić otkrio šokantnu brojku: "Borba protiv COVID-a dosad nas je stajala 40 milijardi kuna"

O tome je u srijedu za Vijesti Nove TV razgovarao s bivšim ministrom financija, a sada saborskim zastupnikom Borisom Lalovcem, koji se složio s Baginom konstatacijom kako je zdravstvo najveći misterij sljedeće godine.

"To svakako, što smo naglasili danas u raspravama, treba držati posebno pod kontrolom“, kazao je Lalovac.

Zdravko Marić Ministar Marić u Saboru brani proračun i objašnjava što je radio na jahti poduzetnika Blaža Pavičića

"Vi ste sami naglasili da je problem što ministar financija samo plaća račune i ne može kontrolirati je li HZZO izbačen iz te riznice“, kazao je Bago te pitao bi li bilo rješenje da se vrati u riznicu pa da ministar financija na neki način ima kontrolu nad troškovima.

"Ja sam se referirao na ministrovu izjavu prije nekoliko mjeseci kada je rekao da se zadnji put vidimo ove godine što se tiče dugova u zdravstvu, da neće kasniti lijekovi i sada danas vidim otvaranje proračuna da je to dodatni novci za zdravstvo. Sam je ministar rekao da je ove godine dodatnih šest milijardi za zdravstvo i to nije sve – vjerojatno će trebati 3 do 4 milijarde ove godine i deficit pomalo klizi izvan svih kontrola, ove godine 20 milijardi kuna. Ako bi zbrojili još te dospjele dugove, penje se na prošlogodišnji, što je vrlo ozbiljna situacija“, odgovorio je bivši ministar financija.

Prijašnjih godina smo imali sanacije svake dvije godine, a sada smo se doveli ove godine u situaciju da smo već tri puta sanirali zdravstvo, primijetio je Bago, na što je Lalovac uzvratio kako je Covid to ubrzao, no sada su već ovo ozbiljne stvari.

"Mi iduće godine pretendiramo na ulazak u euro, da imamo stabilan tečaj, da imamo stabilne javne financije, odnosno stabilno gospodarstvo, a s ovakvim nekontroliranim rashodima – nemojmo zaboraviti da su u dva rebalansa 14 milijardi kuna otišli rashodi“, upozorio je Boris Lalovac.

Kao drugi veliki problem čitave Europe, Bago je naveo inflaciju, koja je u Hrvatskoj sada oko dva posto, ali ne možemo predvidjeti što će se događati.

Neke europske zemlje su već najavile povećavanje kamata da obuzdaju inflaciju. Znači li to da onda krećemo u spiralu, pitao je Bago, na što je Boris Lalovac pojasnio kako statistika kaže da je inflacija 2,4 posto.

"Problem je kad hrvatski građani odu u dućan i vide da cijena ulja ide s 10 na 15 kuna, da cijena plinske boce ide na 140 sa 107 kuna, onda je percepcija građana da je to puno više od 2,4 posto. Mi očekujemo da će se smiriti, no ono što je činjenica da je EK i sve zemlje da bi što prije izašle iz krize su upumpavale novac i sada se dogodio poremećaj na tržištu roba i velika količina novca lovi malu robu. Sad je problem kako to gdje se poticalo gospodarstvo da se drži pod kontrolom“, rekao je Lalovac te dodao kako nas čeka vrlo izazovna godina i što se tiče obnove cijene su otišče u nebo, kao i cijene prehrambenih proizvoda.

Lalovac je istaknuo kako ćemo pravu inflaciju vidjeti tek iduće godine.

Na pitanje gdje vidi „nagaznu minu“ za Marića, Lalovac je kazao da ih ima puno, upravo zbog rasta svih cijena, energenata, usluga u zdravstvu ili povećanja komunalnih usluga.
Bivši ministar financija kazao je kako ulazak u eurozonu predstavlja spas za Hrvatsku.

"Euro je to što može smiriti ovaj dio, znamo da HNB ima ograničene resurse branjenja kune. Apsolutno podržavam Hrvatsku da što prije uđe u taj eurokišobran, jer Europska centralna banka ima puno širi instrumentarij branjenja eura, nego što to ima HNB za kunu. I stabilizacija javnih financija i kreditnog rejtinga je čim prije ulazak u eurozonu", kazao je.

Javni dug Marić će morati imati pod kontrolom, ustvrdio je Bago te zaključio kako se ministar Marić za ulazak u eurozonu neće moći dodatno zaduživati.

"Dobra je stvar što imamo političku odluku“, kazao je Lalovac.

U Saboru se nastavlja rasprava o rebalansu proračuna, a kasno navečer trebala bi biti rasprava o iskazivanju nepovjerenja ministru Zdravku Mariću, nakon što je je oporba zatražila njegovu ostavku, jer je ovog ljeta netransparentno izvijestio javnost na kojem je brodu proveo par dana godišnjeg odmora.

Vladajući hvale ministra financija, oporba traži reformu zdravstva

U saborskoj raspravi o rebalansu proračuna za ovu godinu vladajući su u srijedu hvalili napore koje poduzima Ministarstvo financija u teškim vremenima, dok je oporba propitivala kamo novac odlazi te tvrdila da rashodi nisu pod kontrolom, posebice u zdravstvu.

Ove godine povećani su proračunski rashodi, samo trošak covida u tri godine je 40 milijardi kuna, ustvrdila je Ljubica Maksimčuk (HDZ) hvaleći rad ministra financija Zdravka Marića u izazovnim vremenima.

"Sigurno nitko od 151 zastupnika ne bi želio biti na vašem mjestu”, ustvrdila je.

Rad Marića hvali i njezin stranački kolega Rade Šimičević. „Radite najbolji posao za hrvatskog čovjeka, svatko dobronamjeran teško vam može naći zamjerku s obzirom na pandemiju, potrese i globalnu krizu”, kazao je.

Čestitke za rad Marić je dobio i od Vladimira Bileka (NZ) koji izdvaja smanjenje udjela javnog duga u BDP-u.

Oporba s druge strane upozorava na rast rashoda, posebice u zdravstvu te ističe da bez strukturnih reforma proračun neće biti održiv.

"Enigma je da se predviđa u iduće tri godine zamrzavanje rashoda, znači li to da je Vlada konačno odlučila krenuti u ozbiljne reforme koja će rashode držati pod kontrolom”, upitao je Branko Grčić (SDP).

Oporba upozorava na troškove i 'crne rupe' u zdravstvu

Kada će se reći dosta povećanju crne rupe u zdravstvu, zanimalo je Marijanu Puljak (Centar). Racionalizacija troškova u zdravstvu zanima i Marina Lerotića (IDS), a Stephen Nikola Bartulica (DP) pita kada kreće reforma zdravstva.

"Strukturne reforme najavljuju se već pet godina, a niti jedna nije provedena”, rekao je Nikola Grmoja (Most).

Ministar Marić poručio je da je rashodovna strana proračuna ključ uspjeha javnih financija te da će se u narednom razdoblju gledati kako racionalnije upravljati sredstvima, među ostalim i u zdravstvu. Ističe i da će strukturne reforme biti od nepresušne važnosti.

"Reforma zdravstva biti će usmjerena na troškovnu stranu, kako efikasnije i racionalnije i pravednije raspolagati novcem poreznih obveznika, a sve kako bi zdravstveni sustav bio na financijski održivim nogama”, kazao je.

Zvane Brumnić (NZ) smatra da povećani rashodi nisu otišli gospodarstvu i građanima. „Poticaji gospodarstvu i građanima su smanjeni, a smanjeni su i doprinosi vezani za sanaciju štete od potresa”, kazao je pitajući gdje su novci otišli.

Najveći dio otišao je na indeksaciju mirovina, na mjere za očuvanje radnih mjesta, te zdravstvo, odgovorio mu je Marić.

Oporba je u raspravi kritizirala i što se proračun previše oslanja na sredstava iz EU fondova propitujući jesmo li ih sposobni privući, na što je Marić odgovorio da Hrvatska kontinuirao jača administrativne kapacitete te istaknuo kako svi trebaju stremiti da se što više sredstava izvuče.

"Hrvatska neće biti spašena povlačenjem sredstava iz EU fondova već provođenjem reformi”, ustvrdila je Dalija Orešković (Centar).

U raspravi ministar Marić otkrio je i da će prva rata za borbene avione biti uplaćena do kraja godine. "Prva ratu trebali bismo platiti do kraja godine, 2,4 milijarde kuna”, odgovorio je na upit HDZ-ovog zastupnika Rade Šimičevića.

 

Vijesti gledajte svakog dana na Novoj TV, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste vijesti? Pogledajte ih besplatno na novatv.hr
 

 

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju