Konačni prijedlog zakona o strateškim investicijskim projektima te mini pravosudna reforma teme su o kojima će u srijedu raspravljati Hrvatski sabor.

Galerija


16:00 Mostov zastupnik Miro Bulj ustvrdio je kako politika u Dalmatinsku Zagoru dolazi samo u vrijeme Oluje, nema investicija, a godinama se bojkotira projekt Inovacijskog središta Veleučilišta Marka Marulića u Kninu, vrijedan 10,5 milijuna eura.

Projekt je trebao biti zamašnjak razvoja cijelog područja, trebao je omogućiti primjenu visokotehnoloških spoznaja u području prehrane, kod lokalnih proizvođača, a studentima omogućiti stručnu praksu na konkretnim postrojenjima, rekao je Bulj nakon zatražene stanke u Hrvatskom saboru.

Projekt je, tvrdi, pripremljen prije 7-8 godina, prvi je projekt pripremljen za provedbu na dan ulaska Hrvatske u Europsku uniju (1. srpnja 2013.), pripreman je u tri skupine domaćih i inozemnih konzultanata, koje je odabralo i financiralo Ministarstvo regionalnog razvoja.

Pripremljena je kompletna građevinska dokumentacija, idejni, glavni i izvedbeni projekt, osmišljene sve tehnološke jednice te ishodovane lokacijska i građevinska dozvola, rekao je Bulj navodeći da je na pripremu projekta potrošeno više od milijun kuna.

"Projekt je prijavljen na prvi natječaj strukturnih fondova EU-a, no zbog politikanskih igrica lokalnih i nekih nacionalnih političara odbijen je, a lokalnom i regionalnom gospodarstvu počinjena je nemjerljiva šteta", upozorio je zastupnik.

Najavio je da će o svemu pisano izvijestiti premijera Andreja Plenkovića, te izrazio nadu da će odgovor dobiti do ovogodišnjeg obilježavanja Oluje, 5. kolovoza.

15:00 Nezavisni u Klubu Mosta Tomislav Žagar zamjerio je jer se pojedini strateški dokumenti i zakoni preklapaju, zaboravlja se na obrtnike i potrebu pomoći malom i srednjem poduzetništvu.

"Možete imati investiciju od 100 milijuna eura, a da se ne otvara puno radnih mjesta, pa o tome treba voditi računa", rekao je Žagar izražavajući nadu da će liste za strateške projekte biti transparentije i jasnije.

13:30 Mostovac Slaven Dobrović zamjera jer su, kaže, kriteriji koje bi morali razmatrati strateški značaj općeniti te "nema ničega što bi definiralo što je to ključno za Hrvatsku, koje su to razvojne grane, koje su to djelatnosti".

U zakonu je, kaže, nabrojeno sve, pa se bilo koji projekt uklapa, jedino postoji kriterij veličine investicije. Loš je dojam da je tim zakonom riješen problem strateškog planiranja u Hrvatskoj, rekao je Dobrović koji tvrdi da nemamo strategiju razvoja.

12:50 GLAS-ovu Anku Mrak Taritaš zanimalo je koliko je trenutno strateških projekata prijavljeno, što u Agenciji, što u Ministarstvu, te koje su investicije planirane i koje se prijavljuju.

"Od početka primjene Zakona o strateškim investicijskim projektima od 2013. godine, odlukom Vlade je 17 projekata proglašeno strateškim, od kojih su 14 javni investicijski projekti, tri su privatna. Ukupna realizacija svih projekata je u tijeku i nije još završen niti jedan", odgovorio joj je državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva Mario Antonić.

Naveo je i kako je ukupna vrijednost nešto viša od 18,5 milijardi kuna i jamče otvaranje preko 3000 novih radnih mjesta, uključujuća i indirektna radna mjesta povezana s takvom investicijom.

12:30 Domagoj Ivan Milošević (HDZ) poručio je pak oporbi kako "nema potrebe da budu protiv toga da se Hrvatska pojavi na karti Europe i da bude energetsko čvorište".

"Naša geostrateška pozicija omogućava da se i kroz taj LNG, ne samo kroz LNG, pojavimo na karti Europe, da kroz to zapravo konačno kapitaliziramo svoj geostrateški položaj. Dakle, naša je odgovornost, a vidjet ćemo tko su ti investitori i kupci, pustimo to tržištu", rekao je HDZ-ovac.

Nije, kaže, ekspert za ekologiju, ali podsjeća da i automobili zagađuju. "Oni koji jedu meso, kažu i krave koje se uzgajaju zagađuju nemilo, sve zagađuje... Hvala Bogu, tehnologija napreduje i to jako napreduje. Dioki prije par desetljeća je sigurno zagađivao više na otoku Krku nego što će LNG, pa i plutajući, zagađivati", poručio je Milošević.

12:00 HDZ-ov Tomislav Klarić referirao se na Dobrovićevu izjavu kako od Hrvatske "nećemo napraviti prosperitetnu zemlju i dalje će ostati zemlja iz koje mladi odlaze".

"S time bih se mogao složiti upravo zbog svega o čemu danas govorimo, pa i tog LNG terminala. Nećemo hidrocentralu, događanje naroda, prosvjedi, nećemo LNG terminal, najprije dok su na vlasti 'hoćemo plutajući', kada nismo na vlasti udri 'hoćemo kopneni, nećemo dimnjake, nećemo ništa'. Pa gdje će ti mladi raditi", pitao je Klarić.

11:30 Ivan Lovrinović (Promijenimo Hrvatsku) zapitao se koliko LNG košta prema projektu i koliko je novca osigurano. "Koliko je susjednih država potpisalo čvrste ugovore o isporuci plina i kakvi su konkretni utjecaji na okoliš", pitao se dodajući kako "plutajuća vlada ne zna i neće javnosti predočiti o čemu je riječ".

LNG nije ekonomski isplativ, a rezultat njegove izgradnje bit će skuplji plin, uvjeren je Ivan Pernar (Živi Zid), dodajući kako Vlada krši načela tržišne ekonomije.

10:50 Ivan Vilibor Sinčić (Živi Zid) podsjećao je Most kako su, dok su bili u vladi, digli ruku za plutajući LNG terminal, dok se ovih dana od Ines Strenja Linić može čuti da je ta stranka protiv LNG terminala.

"Mi smo digli ruku tada za promjenu koncepcije sa kopnenog na plutajući temeljem dva kriterija. Jedno je brzina realizacije, a drugo je problem imovinsko-pravni na kopnu, odnosno na otoku koji je u neposrednoj blizini", pojašnjavao je tadašnje Mostove odluke njihov bivši ministar Slaven Dobrović.

Rekao je i kako je LNG izabran po kriteriju brzine i problema na kopnu. "Ako postoje druga saznanja treba ih hitno uzeti u obzir. Međutim, i plutajući se može izvesti bez štetnog utjecaja. Glavni štetni utjecaj je primjena klora u morskoj vodi u kojem se kriju isparivači", rekao je.

10:20 Prijedlog Zakona o strateškim investicijskim projektima, kojim bi se trebala ojačati investicijska klima, saborska je oporba u srijedu iskoristila da se kritički osvrne na plutajući LNG terminal, moglo se čuti da imamo "plutajuću Vladu", dok su vladajući uzvraćali - "nema potrebe da budete protiv pojavljivanja Hrvatske na karti Europe i da postane energetsko čvorište".

"Najavljuje se novi 'lex LNG', protiv kojeg je prosvjedovalo nekoliko tisuća stanovnika Omišlja, Krka, Rijeke i Primorsko-goranske županije. Taj zakon već u najavi je ozakonjenje kršenja Ustava, kršenja svih pozitivnih zakonskih propisa koji se odnose na strateške projekte, pa i ovog zakona", poručio je SDP-ov Željko Jovanović.

Osvrnuo se na kriterije koji se moraju ispuniti da bi nešto bio strateški projekt, ustvrdivši kako je prvi kriterij važeći prostorni plan i usklađenje s važećim prostornim planom.

"Plutajući LNG, koji se sada gura, nije u skladu s prostornim planom općine Omišalj, koja su podržali Primorsko-goranska županija i nadležno ministarstvo. Guranje plutajućeg LNG terminala je izravno kršenje zakona koji će stupiti na snagu kada ga usvojimo", ustvrdio je Jovanović.

10:10 - Zastupnici su nastavili rad raspravom o konačnom prijedlogu zakona o strateškim investicijskim projektima. Mario Antonić, državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta, obrazlažući prijedlog rekao je da je jedan od razloga za donošenje novog zakona pokretanje snažnijeg investicijskog ciklusa u Hrvatskoj. Dosadašnji je zakon, kaže Antonić, pokazao određena nerazumijevanja. 

10:06 - O brodogradilištu 3. maj govorila je Ines Strenja Linić, koja kaže da se približava najgori mogući scenarij. "Radnicima neće biti isplaćena plaća i nema novca za dovršenje započetih brodova, ako se to ne razriješi narednih dana", kaže Strenja Linić. 

Dodala je da je u pitanju 10 tisuća radnih mjesta onih koji rade u brodogradilištu i kooperanata. "Ovo što se trenutno događa ipak je ono na što sam upozoravala. Nova kriza je buknula ovih dana jer Uljanik grupa ne može dio novca vratiti 3. maju jer je rečeno da sanacijski kredit Uljanika ne smije završiti u Rijeci", kaže Strenja Linić, dodajući da posla ima, ali nema novca za nabavku materijala i za plaće. Za to stanje prozvala je upravu riječkog škvera. 

10:01 - Željko Glasnović je pitao je li Hrvatska spremna za izazove koji dolaze. "Još nismo stvorili efikasan sustav i efikasnu državu. Zašto je tome tako?" pita se Glasnović, dodajući da živimo u zakonskoj konfuziji.

Kritizirao je i medije. "Kad bi čitali medije, mislili bi da je najveća unutarnja prijetnja Zdravko Mamić. Dobili smo disfunkcionalnu državu. Imamo dva ključna problema, prvi je moralno-etički, a drugi je kadrovski", govorio je Glasnović. 

Dodao je da je u bivšoj državi totalno ubijen osjećaj za individualnu odgovornost. "Dobre ideje ne dolaze samo odozgo na dolje. Ljudi se moraju uključiti u izgradnju sustava. Dosta je klimoglavaca i poltrona", kaže Glasnović, koji pita zašto Vlada nije uspostavila stožer u jednoj zgradi, recimo "Kockici", koji će napraviti detaljnu raščlambu. 

9:54 - "Ovih su dana donesene tri vrlo važne presude. Sud u Puli pravomoćno je utvrdio da je dužnik preplatio kamate i da mu ih banka mora vratiti, kao i zatezne kamate. Utvrdio je i da nema zastare potraživanja jer je kolektivnom tužbom u slučaju franak zastara prekinuta i počela je teći iz početka danom pravomoćnosti presude. Većina županijskih sudova tako sudi, međutim jedan ipak nije tako presudio, pa zbog toga moramo čekati konačnu odluku Vrhovnog suda koji će ujednačiti sudsku praksu", rekao je Goran Aleksić

Spomenuo je i presudu zagrebačkog Županijskog suda o konverziji kredita u francima. "Ta presuda budi još veću vjeru i nadu da će svi dužnici koji su konvertirali CHF kredite moći dodatno tužiti i dobiti", kaže Aleksić. 

Naveo je i presudu Suda EU-a od 6. ožujka 2018. u slučaju između Nizozemske i Slovačke, o klauzuli bilateralnog ugovora suprotna EU pravu. Sud je utvrdio da je klauzula suprotna EU pravu. "To je važno jer je Unicredit upravo na temelju takvog ugovora pokrenuo arbitražu u Washingtonu, za koji tvrdimo da je nenadležan jer je klauzula iz ugovora Austrije i Hrvatske suprotna EU pravu. I evo, sud EU-a potvrđuje da je to upravo tako. Time je Hrvatska dobila snažno oruđe da izađe iz toga spora. Ali očekujem i od Unicredita da izađu iz toga spora, pa neka tuže Hrvatsku na hrvatskim trgovačkim sudovima i svoja prava traže na temelju EU prava", rekao je Aleksić. 

9:51 - Marko Vešligaj (SDP) nakon stanke je govorio o problemima s čišćenjem snijega u planinskim predjelima. "Lokalne jedinice odradile su čišćenje, no kada se podvuče crta, mnogi proračuni naći će se u problemima. Jedina mogućnost bar djelomične naknade može doći iz državnog proračuna", rekao je Vešligaj. 

9:34 - Sabor je sjednicu započeo sa stankom koju je zatražilo četvero zastupnika. Marko Vešligaj (SDP) nakon stanke želi govoriti o problemima s financiranjem čišćenja snijega koje imaju jedinice lokalne samouprave. 

Goran Aleksić (SNAGA) reći će pakkoju o dvije nove pravomoćne presude koje su, kako kaže, vrlo bitne za hrvatske dužnike te o jednoj presudi EU-a. 

Nezavisni Željko Glasnović stanku je zatražio kako bi progovorio o poboljšanju rada javne uprave, dok će Ines Strenja Linić (Most) govoriti o lošoj situaciji u brodogradilištu 3. maj. 

Na dnevnom redu strateški investicijski projekti

Jačanje ulagačke klime, jednostavniji i brži postupci pripreme investicijskih projekata ciljevi su konačnog prijedlog zakona o strateškim investicijskim projektima koji predlaže Vlada.

Njime se predlaže smanjenje financijskog limita vrijednosti projekta sa 150 milijuna na 75 milijuna kuna, a na otocima, potpomognutim područjima, u poljoprivredi i šumarstvu na 10 milijuna.

Na listu strateških projekata izravno će se uključiti energetski projekti s europske liste projekata od zajedničkog interesa.

Paket pravosudnih zakona

Sabor u srijedu raspravlja i o paketu od šest pravosudnih zakona kojima se, poručuju iz resornog ministarstva, jača neovisnost pravosuđa i reorganizira mreža pravosudnih tijela, a jedan je od glavnih elemenata spajanje prekršajnih s općinskim sudovima, osim u Zagrebu s obzirom na njegovu veličinu.

Radi se o izmjenama zakona o sudovima, o Državnom sudbenom vijeću, o državnom odvjetništvu, o Državnoodvjetničkom vijeću, o područjima i sjedištima sudova te o Zakonu o područjima i sjedištima državnih odvjetništava.

Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković ističe da se tim zakonima želi nastaviti dobre trendove u pravosuđu, odnosno smanjenjiti broj neriješenih predmeta.

U pogledu spajanja sudova, pojasnio je da prekršajni sudovi više nisu toliko opterećeni, a njihovi suci dovoljno iskorišteni, pa se predlaže spajanje prekršajnih s općinskim sudovima, u kojima će i dalje postojati prekršajni odjeli, ali će suci koji nemaju dovoljno predmeta biti raspoređeni na druge predmete.

Umjesto 24 općinska i 22 prekršajna suda ubuduće će biti 34 suda, a istovremeno će se na neka područja vratiti općinski sudovi, ali uvećani, odnosno s pridodanim prekršajnim sudovima, primjerice u Vinkovce, Đakovo, Kutinu, Sesvete, Pazin… Jedino se u Zagrebu zadržava dosadašnji općinski sud. (Hina)