Na početku sjednice predsjednik Sabora Gordan Jandroković dao je zabranu govora danas i u utorak mostovcu Miri Bulju, koji je želio raspravljati o prijedlogu da se u dnevni red Sabora uvrsti tema iznajmljivanja sabornice EPP-u.
"Nemojte me dovoditi u situaciju da potegnem jače stegovne mjere", rekao je Jandroković Bulju, koji nije želio prestati govoriti. Prvo mu je izrekao jednu, pa drugu opomenu, a onda mu je zaprijetio i zabranom govora. Prvo za danas, a onda i za utorak.
"Molio bih stražu da udalji zastupnika Bulja iz Sabora", rekao je potom Jandroković i izrekao stanku od 10 minuta.
Uzavrele strasti u Saboru
Sabor o novom kalendaru blagdana
Sabor raspravlja o prijedlogu novog kalendara blagdana i spomendana kojim se, među ostalim, Dan državnosti vraća na 30. svibnja, datum na koji se obilježavao do 2001.godine i koji označava konstituiranje prvoga višestranačkog demokratskog Sabora 1990. godine.
Druga promjena odnosi se na 18. studenoga, koji postaje Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje te će biti neradni dan.
Prema prijedlogu, modificira se i nekoliko spomendana koji nisu neradni dani. Tako će 15. siječnja uz Dan međunarodnog priznanja postati i Dan mirne reintegracije Hrvatskog Podunavlja, a 9. svibnja obilježavat će se kao Dan Europe i Dan pobjede nad fašizmom.
Dan neovisnosti prema novom prijedlogu obilježavao bi se 25. lipnja, na dan na koji se dosad slavio Dan državnosti, i ne bi bio više blagdan, nego spomendan, a 8. listopada postao bi Dan Hrvatskog sabora.
Europski dan sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima – nacizma, fašizma i komunizma obilježavat će se 23. kolovoza. Promjenama kalendara ne povećava se broj neradnih dana, već on ostaje na broju 13.
Saborski Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav u četvrtak nije prihvatio Vladin prijedlog zakona o blagdanima, no negativno mišljenje Odbora ne obvezuje Sabor da mu da istu ocjenu.
Saborski Odbor za ratne veterane predložio je pak drugačiji kalendar, da se Dan Hrvatskog sabora, 8. listopada, umjesto kao spomendan slavio kao blagdan, a praznik Dan antifašističke, 22. lipnja postane spomendan.
Predložio je i da se promijeni redoslijed navođenja režima u nazivu spomendana Europskog dana sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima – nacizma, fašizma i komunizma. Stav je Odbora da prvi na tom popisu treba biti komunizam. (Hina)
