Hrvatski sabor raspravlja o paketu od šest zakonskih prijedloga cjelovite mirovinske reforme kojem se sindikati i oporba snažno protive, a za koji resorni ministar Marko Pavić tvrdi da će omogućiti povećanje mirovina, dugoročnu financijsku održivost mirovinskog sustava i ojačati drugi mirovinski stup.

Galerija


Mirovinskom reformom predviđa se produljenje životne dobi za odlazak u punu starosnu mirovinu na 67 godina života već od 2033., oštrija penalizacija prijevremenog umirovljena od čak 20,4 posto za pet godina ranijeg odlaska u mirovinu, te izbor za osobe rođene nakon 1962. hoće li ostati u oba mirovinska stupa ili preći u 1. mirovinski stup.

Vezani članci Andrej Plenković (Foto: Dalibor Urukalovic/PIXSELL) Plenković poručio - Hrvatska je spremna za brexit: "Donijeli smo potrebne zakone, sve službe imaju pune informacije" Davor Ivo Stier (Foto: Patrik Macek/PIXSELL) Stier: "Ne treba nikoga cipelariti, važan je svaki član HDZ-a i svatko može dati svoj doprinos"

"Mirovinska reforma dugoročno će osigurati održivost financija, pozitivan efekt na proračun, 11,3 milijardi kuna do 2040., povećanje rata u drugom stupu i povećanje mirovina ", ističe ministar Pavić i ustraje kako je reforma nužna te da bi bez nje građani koji od sljedeće godine idu u mirovinu imali 600 do 700 kuna manju mirovinu nego sadašnji umirovljenici.

Oporbeni čelnici ocijenili su predloženu mirovinsku reformu "sanacijom mirovinskog sustava a ne reformom", "udarom po običnim građanima", te "reformom po načelu radi dulje, primaj manje i živi još teže".

Sindikati nezadovoljni predloženim zatražili su povratak dobne granice za odlazak u punu starosnu mirovinu na 65 godina, nepodizanje dobne granice za dugogodišnje osiguranike i ublažavanje penalizacije za prijevremeno umirovljenje te najavili mogućnost prikupljanja potpisa za raspisivanje referenduma.

Zakonski paket mirovinske reforme čine Zakon o mirovinskom osiguranju, Zakon o stažu osiguranja s povećanim trajanjem, Zakon o dodatku na mirovine, Zakon o obveznim mirovinskim fondovima, Zakon o dobrovoljnim mirovinskim fondovima i Zakon o mirovinskim osiguravajućim društvima.  

Tijek sjednice pratite u nastavku:

10:44 - Saša Đuić iz SDP-a: "Zaustavite bahato ministrovo ponašanje, dolazi ovdje s fasciklima i dosjeima zastupnika i analizira tko je što radio, a Šukeru recite da dođe bliže Paviću da mu bolje šapće".

10:30 - SDP-ov Gordan Maras: "HDZ ima druge prioritet, umirovljenici to nisu. Možete pričati što želite, činjenica je da vam građani pokazuju prstom dolje". Prozvao je Pavića da se nije pripremio te da su na subotnjem prosvjedu sindikata ljudi najburnije negativno reagirali na njegovo ime.

10:26 - Ministar Pavić rekao je Petrovu kako je ljubomoran što je otišao iz Vlade. "Sve nam dobro ide, imamo više zaposlenih, riješili smo Agrokor, radimo na dobrobit građana", siguran je Pavić.

10:22 - Božo Petrov iz Mosta: "Što koriste u Vladi da mislite da sve raste, ja imam informaciju da procjene govore da BDP pada", rekao je Petrov, referirajući se na česte izjave vladajućih o dobrim gospodarskim pokazateljima. "Rušite mirovinski sustav, ovo što radite je katastrofa", zaključio je Petrov i potom zaradio drugu opomenu te tako izgubio mogućnost sudjelovanja u raspravi.

10:03 - Ministar Pavić rekao je kako su svjesni da su mirovine male, ali da ih žele povećati. "Samo 19 posto umirovljenika ima puni staž, a cilj ove reforme su veće mirovine i upravo u tom pravcu radimo. Poruka budućim umirovljenicima je da će mirovine rasti, da su mirovine sigurne, a da je ove godine mirovina rasla za 6 posto. Slično ćemo raditi i dalje. 17 milijardi kuna nam nedostaje godišnje, ali naš cilj je dugoročno održiv sustav", istaknuo je ministar.

9:41 - Branko Bačić iz HDZ-a smatra kako je ovakva reforma nužna, a da će sve dobre prijedloge iz rasprave usvojiti.

9:40 - Ivan Vilibor Sinčić iz Živog zida rekao je da se mirovinskom reformom, umirovljenicima uzima 4 godine. "Provodite politiku s posla na groblje. To je neprihvatljivo, nehumano, ponižavajuće", napominje Sinčić.

9:38 - Božo Petrov iz Mosta rekao je kako vladajući uništavaju drugi mirovinski stup, te da je već jednom mirovinski fond opljačkan. "Nedostaje vam novac za mirovine i uzimate ga budućim umirovljenicima. Zašto nastavljate pljačku?", upitao je Petrov vladajuće.

9:30 - Gordan Maras iz SDP-a uručio je ministru Paviću poklon - meteorološku sliku Hrvatske te zaradio opomenu. "Vladi nije u interesu da građani čuju da refroma ide na njihovu štetu, da se nije prihvatio ni jedan SDP-ov prijedog", rekao je Maras i resornom ministru Marku Paviću, uz napomenu da je po struci meteorolog, uručio prognostičku kartu koja predviđa kišu u cijeloj Hrvatskoj nakon provedene reforme.

Gotovo svi klubovi su tražili stanku prije rasprave o mirovinskoj reformi.

Dodajmo da su prije saborske rasprave, predstavnici Nezavisnih hrvatskih sindikata, Saveza samostalnih sindikata Hrvatske i Matice hrvatskih sindikata, pozvali saborske zastupnike da ne podrže predloženu reformu.

Ispred zgrade Sabora, predstavnici triju sindikalnih središnjica zastupnicima su dijelili pismo koje su središnjice poslale saborskim klubovima, a u kojima su pobrojale svoje primjedbe na predložene izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju.

Sindikati traže da predlagatelj, dakle Vlada, odustane od podizanja dobi za odlazak u starosnu i prijevremenu mirovinu te zakonski vrati dobnu granicu s predloženih 67 na 65, odnosno 60 godina života.

Neprihvatljiv im je prijedlog da se već od 2027. dob za odlazak u starosnu mirovinu dugogodišnjih osiguranika sa sadašnjih 60 poveća na 61 godinu.

Nisu im jasni argumenti prijedloga da se i prijevremenim umirovljenicima omogući rad na pola radnog vremena, uz zadržavanje mirovine, a neprihvatljiv im je i prijedlog lineralnog umanjenja mirovina za 0,34 posto za svaki mjesec ranijeg umirovljenja. Sadašnji model, po kojem stopa umanjenja pada što je osiguranik bliže uvjetima za starosnu mirovnu, ipak stimulira kasniji odlazak u prijevremenu starosnu mirovinu ističu tri sindikalne središnjice.

Načelno im je, navode, prihvatljiv prijedlog koji radnicima kod odlaska u mirovinu daje mogućnost izbora za njih povoljnijeg rješenja, dakle ili ostanak u oba mirovinska stupa ili prebacivanje sredstava u 1. stup. (MT/Hina)