Oporbeni su zastupnici u pojedinačnoj raspravi isticali potrebu da se u Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa smanji broj članova iz redova zastupnika (Vlada predlaže šest članova iz redova zastupnika i pet uglednih javnih djelatnika), a neki i da se političari maknu iz Povjerenstva.
Vladimir Šišljagić (HDSSB) kazao je da poziv za imenovanje pet neovisnih članova upućuje saborski Odbor za izbor i imenovanje u kojemu, kao i u sabornici, većinu imaju vladajući zastupnici, te da je stoga "deplasirano" govoriti o depolitizaciji Povjerenstva.
''Nema sumnje da će ovo Povjerenstvo biti po volji vladajućih", rekao je Šišljagić, koji deplasiranom drži i odredbu po kojoj se dužnosnicima dopušta primanje dara vrijednog do trećine njihovog osobnog dohotka, "dok obične građane, primjerice liječnike u Osijeku, optužujemo za trenirku koja vrijedi manje od 500 kuna".
I nezavisni zastupnik Dragutin Lesar pita kako predlagatelj može govoriti o depolitizaciji Povjerenstva, kada povećava broj članova iz politike, zauzevši se da se Povjerenstvo sastavi isključivo od članova iz civilnog sektora.
"Ovo je manevar razvlaščivanja oporbe od predsjedavanja Povjerenstvom", poručio je Lesar.
Da bi građani trebali voditi glavnu riječ u Povjerenstvu smatra i Josip Leko (SDP), jer se samo tako, ističe, sukob interesa može sankcionirati kao nezakonito i nemoralno ponašanje dužnosnika prema građanima.
Isto misli i Boro Grubišić (HDSSB), koji smatra da jačanju nepovjerenja u suzbijanje sukoba interesa te rad Povjerenstva pogoduje i prepucavanje u Saboru tko treba sjediti u tom tijelu.
"Možda bi najbolje bilo da za predsjednika (Povjerenstva) stavimo generala Zagorca", rekao je Grubišić.
Dio oporbenih zastupnika zatražio je i da se u popis dužnosnika na koje se odnosi Zakon uđu i predsjednici uprava trgovačkih društava u vlasništvu županija, gradova i općina, ne samo u 100-postotnom vlasništvu države, ističući da se i u poduzećima na lokalnoj "vrti" veliki novac.
