Obavijesti Video Pretražite Navigacija
Burna rasprava

RASPLAMSALO SE U SABORU 'Kolega Šuker ne lupajte po stolu'

Slika nije dostupna
Slika nije dostupna
Na sjednici Sabora o polugodišnjem izvješću Hrvatske narodne banke (HNB) za prvo polugodište 2015.

12:15 - 'Umjesto da se prepucavamo, ajmo doći do nekog modela koji će biti neka vrsta garancije da za kvalitetne projekte poduzeća dobiju kredite, ona koja danas ne mogu dobiti kredit zbog lošeg poslovanja. Želimo pomoći hrvatskim poduzetnicima', kazao je HDZ-ov saborski zastupnik Ivan Šuker.

'Ovo o čemu smo danas raspravljali je pase priča i neće nas dovesti nikuda. Ne trebamo raspravljati o izvješćima i brojkama. Ako želimo promijeniti stvar, moramo promijeniti zakone. Kad bi raspravljali na takav način onda bi nam hrvatski građani zapljeskali. Ako ne promijenimo zakone, mi ne možemo pomoći poduzetnicima', dodao je Šuker.

SDP-ov zastupnik, Gordan Maras replicirao je Šukeru kazavši da se HDZ nalazi u poziciji i kako bi trebali predlagati promjene, a ne govoriti o tome na koji način raspravljati u Saboru.

Maras kazao kako nema prijedloga od strane Vlade te kako se nema o čemu raspravljati na taj način.

'Mi želimo glasati o izvješću HNB-a jer na taj način možemo izraziti jesmoli zadovoljni radom HNB-a ili ne', kazao je Maras.

Kako je njihova rasprava završila, pogledajte u VIDEU.

Održivost drugog mirovinskog stupa

U Saboru se raspravljalo o održivosti drugog mirovinskog stupa. Godišnje za isplatu mirovina državi nedostaje najmanje 14 milijardi kuna. Struka i politika složni su da je potrebno povećati natalitet, zaposlenost i stope BDP-a, kako bi sustav bio održiv. Ivan Lovrinović iz Mosta, međutim, zalaže se za transformaciju drugog stupa. Dio stručnjaka i oporba su protiv toga.

'Treba transformirat II. mirovinski stup. Njega ne treba preko koljena ukidati, njega treba hladne glave transformirati prema 1. stupu', kazao je Ivan Lovrinović, saborski zastupnik MOST-a.

'Idemo jednim putem koji možda neće donijeti benefite mladim generacijama koje učaze u tržište rada. Dakle, s ovime se kockamo s njihovom budućnosšću i sa njihovim mirovinama', rekao je Mirando Mrsić, bivši ministar rada (SDP).

11:00 - Saborska zastupnica MOST-a Ružica Vukovac komentirajući izvješće koje je predstavio guverner Vujčić kazala je kako je 'zgrožena ovime što čuje'.

'Pitam se živimo li mi u istoj državi', kazala je te se osvrnula na situaciju u Slavoniji. 'Ja bi pozvala guvernera da dođe na selo i vidi krizu u koju je država zapala posljednjih nekoliko godina'.

SDP-ov Gordan Maras kazao je kako se slaže sa izjavama zastupnice Petrijevčanin Vuksanović te, misleći na guvernera Vujčića, kazao ako je licemjerno primati toliko veliku plaću za svoj rad, a tek jednom godišnje doći u Sabor predstaviti izvješće.

10:50 - Irena Petrijevčanin Vuksanović osvrnula se na izlaganje izvješća HNB-a te je kazala kako se s mnogim stvarima zastupnici HRID-i ne slažu.

'Ispada da HNB ima vrlo ograničeno djelovanje i zavezane ruke. Trebali bi se baviti interesom građana i države, a manje sami sa sobom', kazala je Petrijevčanin Vuksanović te dodala da Hrvatska narodna banka nije učinila sve što je mogla da bi zaštitila interes građana.

'Na kreiranje makroekonomskog smjera ne možemo utjecati u Saboru, no možemo izglasati da ovo izvješće nije zadovoljavajuće jer HNB nije štitio građane', kazala je.

Pitala je guvernera Vujčića kako to da djelatnici HNB-a imaju 1% kamatu na kredite, a ona, kao običan građanin ima kamatu koja je mnogo viša.

'Slučaj je to još nekih institucija. Po ovome ispada da je HNB država u državi. Ne bi se čudila da zaposlenici HNB-a po isteku mandata dobiju posao u banci i to je valjda noramalno u Republici Hrvatskoj', istaknula je Petrijevčanin Vuksanović.

10:30 - Saborski zastupnik MOST-a, Ivan Lovrinović osvrnuo se na polugodišnju informaciju HNB-a i na stanje državnih financija.

'Cijelo predavanje održano je s ciljem obrane postojećeg stanja i politike koja se na isti način provodi posljednjih 20 godina. Rad Hrvatske narodne banke se temelji na cilju koji je postavljen 1994. godine, kao da iza svakog ćoška vreba inflacija. Iz izlaganja smo mogli zapaziti da je sve dobro, sve je krasno, kao da smo na Titanicu - svira lijepa glazba, a brod tone'.

'Gospodarstvo je na koljenima, samo je financijski sektor stabilan. Nešto je trulo u državi Danskoj', rekao je Lovrinović, a potom se osvrnuo i na informacije u medijima koje govore da je rasprava o izvješću HNB-a u Saboru - puč, 'se to mora samo prihvatiti i o tome ne treba raspravljati', kazao je.

10:00 - Pred zastupnicima je rasprava o polugodišnjem izvješću Hrvatske narodne banke (HNB) za prvo polugodište 2015. Izvješće je predstavio guverner HNB-a, Boris Vujčić. Da bi saborskim zastupnicima pobliže pojasnio kreditna kretanja, guverner je koristio powerpoint prezentaciju.

Predstavio je i tok troškova zaduživanja proračuna te kazao kako su ti troškovi na povijesno najnižim razinama.Pojasnio je promjene u tečajima, te dodao da se male i nerazvijene zemlje, među kojima i Hrvatska, ne mogu obraniti od vanjskih ekonomskih šokova.

'Na temelju nabrojanih činjenica devalvacija dovodi do smanjenja gospodarske aktivnosti i recesije', napomenuo je Vujčić.

09:30 - Saborski zastupnik Miro Bulj, u ime kluba MOST-a zatražio je stanku u Hrvatskom Saboru zbog 'sugrađana koji su ostali oštećeni Raiffeisen i drugim austrijskim zadrugama, kao i zbog ostalih građana koji su ostali oštećeni drugim kreditima koji su se posljednjih 10 godina davali nezakonito i na neustavan način'.

'Te štedno-kreditne zadruge, bez dozvola i uz pomoć pravosudnih institucija, provodile su ovrhu nad imovinom hrvatskih građana, izbacivali ih na cestu, ovršile im račune i to sve nezakonito i na protuustavan način', rekao je Bulj u Saboru, nakon stanke koju je zatražio u ime Kluba zastupnika Mosta.

'Hrvatska se nalazi u sve težoj situaciji koja se neće riješiti ako se u rješavanje problema ne uključi sustav', kazao je Bulj te dodao kako su dugovi i sve teže životne prilike glavni uzrok odlaska sve većeg broja mladih obitelji u inozemstvo, kao i činjenice da sve veći broj građana 'kopa po kontejnerima'.

Naveo je kako su neke banke radile u spurotnosti sa zakonima, a njih su podržavele neke od najvećih hrvatskih institucija.

'Zahvaljujući nevidljivoj takozvanoj komfornoj kamati građani, koji su podigli 20.000 kuna za 10 godina trebali su vratiti 35.000 eura', kazao je Bulj te dodao da nekoliko tisuća građana svakodnevno bivaju otećeni na taj način.

'Naši sugrađani neće se moći odblokirati ako se u to ne uključi sustav. Ako smo nemoćni treba pozvati vladu, a ako su dosadašnje vlade bile nemoćne, treba pozvati premijera Oreškovića, potpredsjednike vlade Karamarka i Petrova, predsjednicu Republike i DORH i da se istraži dokumentacija i pokrene kolektivna tužba', rekao je Bulj te dodao da zastupnici trebaju biti odvažni i hrabri tražiti da se istraži slučaj RBA zadruga.

'Vjerujem da Sabor može sve građane RH zaštititi te pozivam sve nadležne institucije, Vladu, premijera, predsjednicu i sve duge, da ih zaštitimo naše građane od ovih lihvara i kamatara, da ih zaštitimo od stranih štednih zadruga', kazao je Bulj.

Izrazio je uvjerenje da Sabor kao institucija može zaštiti Hrvatsku i četiri milijuna njezinih stanovnika od lihvara i kamatara.

Izvješće HNB-a

HNB u izvješću navodi da je gospodarska aktivnost u prvom polugodištu prošle godine blago porasla, nakon šest uzastopnih godina recesije, te da je snažno porastao izvoz robe i usluga. Tečaj kune prema euru bio je stabilan, što je ključno za održavanje financijske stabilnosti u zemlji.

Snažno je porastao izvoz robe i usluga, a pozitivne promjene bile su očite i kod osobne potrošnje te u malo manjoj mjeri kod kapitalnih ulaganja. Istodobno je započeo oporavak i na tržištu rada, a pad potrošačkih cijena je zaustavljen.

U takvim uvjetima, monetarna politika HNB-a i nadalje je bila usredotočena na održavanje visoke likvidnosti bankovnog sustava, nastojeći tako utjecati na smanjenje domaćih troškova financiranja i pridonijeti oporavku gospodarstva.

Tečaj kune prema euru bio je stabilan, što je ključno za održavanje financijske stabilnosti u zemlji. Fiskalni manjak u prvom je polugodištu znatno smanjen u usporedbi s istim razdobljem prethodne godine, no struktura tog smanjenja i nadalje je relativno nepovoljna jer se zasniva na povećanju prihoda, dok rashodna strana proračuna opće države stagnira, navodi se u izvješću HNB-a. (Hina)

Još brže do
svakodnevnih vijesti.

Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju
Još aktualnosti
Još vijesti
Pretražite vijesti

Budite u tijeku s najnovijim događanjima

Obavijesti uključene