Svi saborski klubovi podržali su inicijativu Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora da se 14. kolovoza proglasi Danom sjećanja na zatočenike neprijateljskih logora tijekom Domovinskog rata.
Taj je dan odabran u sjećanje na 14. kolovoza 1992. kada je u Nemetinu, po principu ‘svi za sve’, izvršena razmjena najveće skupine zatočenika iz srpskih koncentracijskih logora, njih 662 od kojih su većina bili hrvatski branitelji. Predloženom se odlukom kani odati priznanje patnjama, stradanjima i žrtvi oko 30.000 branitelja i civila koliko se pretpostavlja da ih je prošlo kroz neki od 60 srpskih logora u Srbiji, BiH, Crnoj Gori i na bivšim okupiranim hrvatskim područjima. Status zatočenika neprijateljskih logora ostvarilo je 7.666 osoba (proveli su tri ili više dana u zatočeništvu), od kojih je 219 njih bilo mlađe od 18 godina, 449 starije od 60 godina, a 932 su bile žene.
Vezani članci
>> 'Najava mogućeg povlačenja tužbi između RH i Srbije dobra vijest'
Pretpostavlja se da je u logorima ubijeno ili umrlo oko 300 osoba, a oko 3.000 ih je umrlo od posljedica zatočenja. Petar Mlinarić iz HDZ-a, koji je tog 14. kolovoza 1992. kao zatočenik pušten iz srpskog logora u Sremskoj Mitrovici, upozorio je da za zločine u logorima nitko još nije odgovarao. Upozorio je i na psihološku dramu koju bivši zatočenici proživljavaju još i danas, da je riječ o ljudima vrlo narušena zdravlja, a da ih veliki dio ni ne odlazi liječniku jer su se ‘pomirili sa sudbinom i odlaze polako jedan po jedan’. Mlinarić je napomenuo i da se oko 1.100 osoba i dalje vode kao nestale, da ih je oko 400 s područja Vukovara, te da njihove obitelji i dalje žive za dan kada će ostaci njihovih najmilijih biti pronađeni kako bi im se mogli pokloniti.
Goran Beus Richembergh iz HNS-a ne može, kaže, razumjeti ‘prokletstvo na ovim prostorima’ gdje svaki konflikt nosi sa sobom strašan zločin odvođenja ljudi u sabirne koncetracijske logore. ‘Želim se zgroziti nad tom bolesnom navadom na Balkanu da se baš svaki konflikt garnira tim neljudskim postupkom prema ratnom zarobljeniku, civilu, djetetu, prema onome koji je bio na neprijateljskoj strani. Žao mi je što nitko nije ostao čistih ruku, što i mi nismo u tome ostali čistih ruku’, poručio je HNS-ovac. Ante Kotromanović iz SDP-a izrazio je zabrinutost jer država još uvijek ne raspolaže točnim podacima o broju i strukturi zatočenika, a brine ga, kaže, i nedostatna briga države prema tim ljudima, posebno što se tiče njihove adekvatne zdravstvene zaštite.
Rasprava o povlačenju tužbe za genocid
Podsjetio je na zaključke Odbora za ratne veterane, kojim predsjedava, a kojima se od državnog odvjetništva te ministarstava pravosuđa i branitelja traži izvješće s podacima o svemu što je poduzeto na procesuiranju i sankcioniranju počinitelja zločina u srpskim logorima. Boru Grubišića iz HDSSB-a zanima, pak, pita li se netko u hrvatskoj politici što zatočenici srpskih logora misle o inicijativi povlačenja hrvatske tužbe protiv Srbije za genocid. ‘Je li to priznanje da toga nije bilo?’, upitao je Grubišić. Ispravljajući njegove navode, SDP-ovci Davorko Vidović i Ante Kotromanović istaknuli se kako je takva inicijativa još daleko od realizacije, ako je uopće bude, te da ona nikako ne znači zaborav i oprost za zločine u srpskim logorima. ‘Moramo gledati u budućnost jer ne smijemo biti taoci prošlosti bez obzira kako ona grozna bila’, poručio je Vidović HDSSB-ovu zastupniku.
Žrtva Vukovara i ostale slike ratnih razaranja Hrvatske ne zaboravljaju se. I dok se jasno ne kaže tko je bio žrtva, a tko agresor, jasna je poruka iz saborskih klupa: ne smije se odustati od tužbi. 'Treba pitati sve stradalnike Domovinskog rata. Bez njih ne smije se povlačiti tužba', kazao je Andrija Hebrang iz HDZ-a. O povlačenju tužbe moglo bi se, smatra HSS, razmišljati samo ako Srbija prizna da je izvršila agresiju na Hrvatsku. Žrtve treba slušati smatra i Milorad Pupovac iz SDSS-a.
No ako se dogovor može postići bez tužbi on je za. 'Zato ja podržavam napore Josipovića i Tadića da otvore taj proces, jer je on mnogo dublji od povlačenja ili nepovlačenja tužbi', rekao je Pupovac. Kotromanović poštuje mišljenje žrtava i branitelja. No poručuje da treba dobro odvagati kada je u pitanju tužba protiv Srbije. 'Ne bi volio da se desi da krenemo u proces, a da nismo pripremljeni kao u neku operaciju pa da izgubimo. To bi bila još veća katastrofa', rekao je Kotromanović. (I.D. / T.K. / Hina)
Pravila objave komentara