Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Sabor raspravlja o povećanju trošarina na duhanske proizvode, alkohol, električnu energiju i energente.


Usklađivanje hrvatskog sustava trošarina za alkohol, duhanske prerađevine, motorna goriva, ugljen, plin i električnu energiju neće hrvatskim građanima i gospodarstvu donijeti znatnija povećanja cijena, osim za duhan i duhanske proizvode gdje trenutno dosta zaostajemo za EU-om, istiknuo je na početku svog izlaganja zamjenk ministra financija Boris Lalovac.

Povećanje trošarina na duhanske prerađevine odvijat će se postupno u tri faze, jer su dogovorena prijelazna razdoblja u kojima bi trebalo riješiti problem sive ekonomije na tržištu duhanskih proizvoda - prva faza je do 1. srpnja ove godine, druga kreće početkom iduće godine, a treća tek krajem 2017. godine.

Glede alkoholnih pića neće biti promjena, tako da se neće uvoditi trošarine na vina, pjenušava vina i pivo, već će se plaćati samo na neke međuproizvode, poput etilnog alkohola.

Vezani članci Ministar financija Zdravko Marić (Foto: Dnevnik.hr) Ministar Marić predstavio četvrti krug porezne reforme: Doznajte tko bi mogao biti potpuno oslobođen poreza na dohodak Slika nije dostupna Uznemirujuće fotografije stigle i na kutije cigareta: Hoćete li prestati pušiti?

>> Oporba protiv novog sustava trošarina na aute: To je harač i porez na porez!

Vezano za motorna goriva, iz Vlade poručuju kako je Hrvatska dobar dio toga pitanja riješila odlukom da se naknade za Handu (Hrvatsku agenciju za obvezne zalihe nafte i naftnih derivata), evidentiraju kao trošarine, pa je za usklađenje ostalo samo 10 lipa razlike na dizel goriva, te povećanje od 20 lipa za kerozin, što će imati utjecaj na zračne prijevoznike.

Hrvatska dosad nije imala trošarine na energente poput struje, ugljena ili prirodnog plina pa tu mora provesti dosta promjena, no, kako obećavaju iz Vlade, to građanima neće donijeti poskupljenja.

Kod gospodarstva poskupljenje bi trebalo biti minimalno, za jedan do dva posto, i to samo u dijelu gdje se plin ili ugljen ne troše u procesu proizvodnje što ne bi trebalo utjecati na izlazne cijene, niti na poslovanje tvrtki, ističu iz Vlade.

HDZ-ovu zastupnicu Martinu Dalić zanimalo je zašto u prijedlogu nema nižih cijena električne energije i prirodnog plina za poslovne subjekte kako to nalaže europska direktiva. 'Dalić ima pitanje: Električna energija za poslovne subjekte prema eurospkoj direktivi trebala bi iznositi 0,5 eura po megavatsatu, a u prijedlogu stoji cijena od 7,5 kuna. Zašto nije cijena za poslovne subjekte niža?', pitala je Dalić.

Prilikom analiziranja sustava bilo je teško razdvojiti poslovnu i neposlovnu uporabu zato su cijebe približene. Postojali su tehnički problemi oko prepoznavanja za poslovnu i neposlovnu uporabu', odgovorio je zamjenik ministra Boris Lalovac dodavši kako se ova stavka svakako može dalje raspraviti.

Raspravu po klubovima oko povećanja trošarina započeo je zastupnik Laburista Nikola Vuljanić koji je zaključio kako se više mora raspraviti sa stručnjacima o ovoj temi kako bi se ustanovili svi aspekti i sve reprekusije. Podržava dodatno oporezivanje šttnog luksuza kao što su duhan i alkohol te prekomjerno trošenje energenata koje je štetno po okoliš.

SDP-ov Ivo Jelušić rekao je kako su se neke stvari odgađale, ali da se sada trošarine moraju uskladiti s EU. 'Cigarete će postupno zasigurno poskupjeti, Izborili smo se za nekakav prijelazni period od 4 godine. U tom roku moramo usuglasiti trošarine s Unijom', rekao je Jelušić i dodao kako će do 31. prosinca 2017. trošarina za jednu kutiju cigareta iznositi čak 13 kuna, a do 1. srpnja i ulaska u Uniju moraju iznositi minimalno 10 kuna.

Zoran Vinković iz HDSSB-a naglasio je kako je neusklađenost cijena velik problem i unutar Europske unije te ponovio kako sumnja da ćemo 1. srpnja ući u Uniju. 'Samo prošle godine je cijena električne energije skočila za 30 %', rekao je Vinković i dodao kako se građani vraćaju grijanju na drva. 'Trošarinama ćemo utjecati na cijenu duhana. Neću propagirati pušenje, čak se i sam želim maknuti od toga, ali poskupljenje će potaknuti šverc duhanskih proizvoda, dovoljno je pogledati naše granične prijelaze. Hrvati će se vrlo brzo snaći pa će zbog teške situacije prijeći na pušenje trave', rekao je ovaj HDSSB-ovac.

Rasprava se nastavila u tonu prepirke između oporbe i vladajućih igčavnom oko poskupljenja koje su građani već iskusili te koja će iskusiri zbog većih trošarina na određene proizvode. Replike na raspravu HDZ-ove Martina Dalić bile su brojne, a za istu su se javili i HDSSB-ov Dinko Burić koji su za tešku situaciju okrivili Vladu, premijera i ministra financija koje su nazvali neposobnima, te dodali kako se u Slavoniji već pjeva novi bećarac: 'Krmača mi oprasila troje, jedno meni, a Liniću dvoje'.

Nakon prijepodnevne rasprave većina klubova zastupnika zaključila je da će podržati prijedlog novog Zakona o trošarinama, no HDZ je svoju potporu uvjetovao prihvaćanjem amandmana po kojemu bi se iznosi trošarina na električnu energiju i plin određivali ovisno o tome je li riječ o poslovnoj ili neposlovnoj upotrebi, HDSSB-ovci su predložili da prijedlog zakona ide u drugo čitanje.

Linićev zamjenik Boris Lalovac zaključio je raspravu rekavši kako je prijedlog ovog zakona i dalje otvoren za dopune kako bi se optimalizirali njegovi učinci.

Prvu repliku na njegov zaključni govor imao je Zoran Vinković. 'Dok ste vi ovo pričali 6 ljudi je ostalo bez posla. To je statistika. Vjerojatno su to učinci svih ovih mjera koje provodi vlada. Osnovni pokazatelj razvoja neke zemlje je povećanje ili smanjenje broja nezaposlenosti, povećanje ili smanjenje proizvodnje. Lijepo vas je bilo slušati. Govorite bolje nego Milanović. Ali do poskupljenja će doći i vi to znate', rekao je Vinković.

Sjednica je nastavljena raspravom o izmjeni Zakona o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje. Vlada predlaže smanjenje državnih poticaja štedišama Zamjenik ministra Boris Lalovac u uvodnom je izlaganju rekao kako su do ideje smanjenja poticaja detaljnom analizom i zaključio kako ta štednja ne služi svojoj svrsi te da na taj način štede oni koji nemaju namjeru novac potrošiti na stanogradnju ili kupnju stana. Dodao je i kako stambena štednja i dalje najatraktivnija na financijskom tržištu.

HDZ-ov Branko Bačić replicirao je kako Vlada ne bi trebala smanjiti poticaje nego zaustaviti nenamjensko trošenje stambene štednje i tako ovaj atraktivan model učiniti još atraktivnijim.

Raspravu po klubovima započela je SDP-ova Nadica Jelaš. Ona je usporedila stanje sustava stambene štednje u europskim zemljama. Postavila je pitanje zašto su štedionice dopustile nenamjensko korištenje sredstavai ustvrdila kako sustav ne funkcionira te dodala kako će klub zastupnika SDP-a podržati zakonski prijedlog.

Predsjednik HSS Branko Hrg javio se za repliku. 'Želimo li kazniti građane jer sustav ne funkcionira? Diže mi se kosa na glavi kad čujem ovdje da je državni novac nenamjenski trošen... Tko će za to snositi sankcije? Građani kojima sad pod izlikom nenamjenskog trošenja uzimamo poticaj.Ovo nije dobra poruka i ovo nije dobar prijedlog zakona. Treba malo stati na loptu', kriizirao je prijedlog izmjene zakona Hrg.

'Vrijeme je za promišljanje stambene politike i to je na vladi, no za to joj treba dati prostora i vremena', rekla je SDP-ova Nadica Jelaš naglasivši međutim kako se smanjenjem poticaja ne ide prema ukidanju stambene štednje.

Željko Šemper (HSU) ustvrdio je kako, iako se predviđenim smanjenjima ostvaruje proračunska ušteda, ta mjera ruši nešto što se 12 godina gradilo.

'Radi se o institutu kroz koji je prošlo preko 600 tisuća građana, a trenutno je u sustavu prikupljeno preko 6 milijardi kuna depozita i do sada je financirano preko 4 milijarde stambenih potreba naših građana', kazao je Šemper.

'Kako će HSU glasovati kad se o tome bude glasovalo, obzirom da je zakon predložila Kukuriku koalicija u kojoj je i HSU', zapitao je Šempera HDSSB-ovac Zoran Vinković, a Šemper mu je uzvratio da će to imati priliku već sutra vidjeti.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook