Sabor: HSS traži doradu zakona o suzbijanju diskriminacije

''Kako bi bili sigurni da donosimo dobar zakon, bilo bi dobro da predlagatelj još jednom razmotri sve predložene odredbe", kazala je Marijana Petir u ime Kluba HSS-a, ocijenivši da je predloženi zakon "nedorečen u bitii" i da "otvara prostor diskriminaciji".

Pročitajte i ovo Razmislite ponovo Ovo u Njemačkoj ne smijete raditi nedjeljom: Kazna je i do 10.000 eura Niz izazova i problema Teška iskustva stranih radnika u Hrvatskoj: "Poslodavac me tražio da mu predam putovnicu ako želim plaću"

Na doradu zakonskog prijedloga, napomenula je, pozivaju i nevladine te braniteljske i potrošačke udruge, zbog čega je, istaknula je, nužno provesti široku javnu raspravu koja bi dala kvalitetniji propis.

Ostali klubovi podržali su zakon, koji je Vlada uputila u hitnu proceduru, ali ih je većina upozorila kako zakon ne daje jamstva da će zaživjeti u praksi, odnosno prisiliti institucije da ga primjenjuju.

Ratko Gajica (SDSS) kazao je kako je pred Hrvatskom još puno posla da i na terenu, posebno na područjima od posebne državne skrbi, u cijelosti poštuje ustavno i zakonsko načelo da su svi pred zakonom jednaki i da se zakoni dosljedno provode bez ikakvih predrasuda.

Upozorio je da sudovi, kao mjesto gdje građani traže zaštitu svojih prava, često ne sude u razumnom roku, da sucima nedostaje ljudskog i stručnog autoriteta, da upravo u predmetima vezanima uz diskriminaciju ne postupaju kako bi trebali.

Gajica je upozorio i na brojne primjere tzv. prikrivene (neizravne) diskriminacije, posebno u tijelima državne i lokalne uprave, gdje, kaže, službenici zakone tumače i primjenjuju kako njima odgovara te ih izigravaju radi pojedinačnih interesa.

Na prikrivenu diskriminaciju upozorio je i Zlatko Horvat (HNS), rekavši kako važeći zakoni diskriminiraju osobe s invaliditetom, jer primaju različite naknade ovisno o načinu stjecanja invaliditeta. Ocijenio je i kako se diskriminacija namjerava uvesti i zakonima koje Sabor ovih dana treba izglasati - predloženom zakonom o sigurnosti prometa na cestama diskriminiraju se, kaže, mladi vozači, a onim o minimalnoj plaći radnici u tekstilnoj, kožarskoj, obućarskoj i drvnoj industriji.

Boro Grubišić (HDSSB) rekao se kako građani, često potaknuti napisima u medijima, smatraju diskriminiranima jer državni dužnosnici, primjerice saborski zastupnici, imaju pravo na povlaštene mirovine, bez obzira koliko i kako radili i pridonosili boljitku društva. "Građani na povlaštene saborske mirovine gledaju kao na crvenu krpu, jer ih se zaslužuje po principu 'uravnilovke', bez obzira na minuli rad i sve ono čime je ili nije zastupnik pridonio u svom radnom vijeku", kazao je.

Damir Kajin (IDS) rekao je kako je Hrvatska, što se diskriminacije tiče, iz dana u dan "sve uljuđenija zemlja", a da se stvarna diskriminacija danas ogleda u tome može li čovjek sa svojom plaćom "napuniti rezervoar u svom automobilu, kupiti hranu, tenisice svojoj djeci".

"Stvarnu diskriminaciju polako ostavljamo u 1990-ima", rekao je Kajin, istaknuvši kako se to odnosi i na povratnike srpske nacionalnosti koji se vraćaju u Hrvatsku, te da stoga osuđuje jučerašnju izjavu srbijanskog ministra vanjskih poslova Vuka Jeremića da je u "Oluji" provedeno etničko čiščenje nad 250 tisuća Srba. "Bliže je istini da se političko vodstvo Zagreba i Beograda dogovorilo o napuštanju Srba i da je to bila odluka krajiške vojske i beogradske politike", kazao je Kajin.