Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Hrvatski sabor donio je danas Zakon o nezastarjevanju kaznenih djela ratnog profiterstva i kaznenih djela iz procesa pretvorbe i privatizacije, te je u tom smislu i dopunio Kazneni zakon.


Tim se zakonskim rješenjima razrađuje odredba iz prošlogodišnjih promjena Ustava o nezastarjevanju kaznenih djela ratnog profiterstva te onih počinjenih u vrijeme pretvorbe i privatizacije.

Zakonom o nezastarijevanju kaznenih djela ratnog profiterstva i kaznenih djela u pretvorbi i privatizaciji propisuje se katalog tih kaznenih djela, počinjenih u vrijeme Domovinskog rata i mirne reintegracije, ratnog stanja i neposredne ugroženosti neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti države.

>> Vlada odlučila: Nema zastare za ratno profiterstvo!

Kaznenim djelima u doba privatizacije smatraju se nesavjesno poslovanje, prouzročenje stečaja, zloporaba položaja i ovlasti u gospodarskom poslovanju, zaključenje štetnog ugovora, nedopuštena trgovina, utaja poreza i doprinosa i drugih davanja, prijevara, pronevjera, krivotvorenje službene isprave, nesavjestan rad u službi, primanje i davanje mita, izbjegavanje carinskog nadzora i druga.

Ratnim profiterstvom smatraju se kaznena djela kojima je ostvarena nesrazmjerna imovinska korist podizanjem cijena robe koja je u nestašici, prodajom imovine znantno ispod njezine vrijednosti ili na drugi način iskorištavanjem ratnog stanja i neposredne ugroženosti neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti države.

Sabor je izmijenio Zakon o parničnom postupku, koji bi taj sudski postupak trebao učiniti bržim i učinkovitijim.

Izmjenama se, među ostalim, uvodi mogućnost tonskog snimanja glavne rasprave, a novina je i uvođenje instituta tužbe za zaštitu kolektivnih interesa i prava kojom se određenim udrugama, tijelima, ustanovama ili drugim organizacijama koje se u sklopu svoje registrirane djelatnosti bave zaštitom zakonom utvrđenih kolektivnih interesa i prava građana.



Izmijenjen je i Zakon o USKOK-u, koji predviđa uvođenje kontrole odbačaja USKOK-ovih kaznenih prijava za korupciju i organizirani kriminalitet u slučajevima kada nema oštećenika.

O odbačaju kaznene prijave iz nadležnosti USKOK-a u prvom stupnju će, tajnim glasovanjem, odlučivati Kolegij USKOK-a u kojemu sjede ravnatelj tog ureda i njegovi zamjenici, a u drugom stupnju Odjel za nadzor Državnog odvjetništva.

SDP-ovi zastupnici Ingrid Antičević Marinović i Šime Lučin ponovno su istaknuli kako je osnovna nakana tih izmjena kontrola policije nad Državnim odvjetništvom, što su iz HDZ-a odbacili.

Izmijenjeni su i zakoni o Državnom sudbenom vijeću te o državnom odvjetništvu, koji su i mjerila za zatvaranje pregovaračkog poglavlja 23 (pravosuđe i temeljna prava).

Izmjenama se, među ostalim, predviđa proširenje kataloga stegovnih djela za suce, odnosno državne odvjetnike, te predviđa osnivanje istražnog povjerenstva koje bi provodilo izvide vezano uz odluke DSV-a i Državno-odvjetničkog vijeća.

U drugo su čitanje upućene izmjene Zakona o sudskim pristojbama. (Hina)