Sabor donio novi Stečajni zakon

Vlada je takav amandman predložila nakon upozorenja iz oporbe da bi po novom zakonu u stečaj automatski otišao i Imunološki zavod, budući da je jedan od zakonskih razloga za automatsko pokretanje stečaja i neisplata plaća dulje od tri mjeseca.

Pročitajte i ovo Sabor pa pa Njih više nećemo gledati u Saboru: Bili su među najglasnijima, ali sada će rasprave gledati samo na TV-u Reforma Hrvatskog sabora Selak Raspudić: "Željezna ograda, simbol HDZ-ove Vlade, stvar je prošlosti"

Po novom zakonu, radnici u takvim tvrtkama naknadu plaće dobivat će iz fonda. Zakonom je omogućena i lakša prodaja nekretnina koje nisu u funkciji, a stečajnim se planom omogućuje nastavak rada pod određenim uvjetima.

Saborski odbor: Hrvatska treba ostati slobodna od GMO-a

U novi zakon ugrađene su i odredbe o predstečajnim nagodbama, koje će ubuduće biti u nadležnosti sudova, što bi trebalo osigurati bolju zaštitu vjerovnika i spriječiti 'napuhivanje' tražbina.

Oporba je negodovala zbog činjenice da je u tekst zakona Vlada intervenirala sa čak 14 amandmana, koji su poslani nakon isteka roka za podnošenje amandmana, pa saborski zastupnici na njih nisu mogli reagirati.

"Amandman kojim se odgađa primjena zakona za koji nam je rečeno da se mora žurno donijeti podsjeća me na film 'Spašavanje vojnika Ryana' zbog očitog sukoba unutar Vlade oko rješenja za Imunološki", ustvrdio je laburist Dragutin Lesar.

Saborska većina usvojila Strategiju javne uprave

Hrvatski sabor u petak je većinom glasova donio Strategiju razvoja javne uprave za razdoblje 2015. do 2020., kojom se određuju dugoročni ciljevi i smjernice za modernizaciju javne uprave u Hrvatskoj.

Protiv strategije glasovali su HDZ-ovi zastupnici, a HDSSB i dio neovisnih ostali su suzdržani. Cilj strategije je osiguranje pravovremene, pouzdane i kvalitetne javne usluge korisnicima radi osiguravanja višeg životnog standarda svih građana i stvaranja poticajne poduzetničke okoline.

Dnevni red tekuće saborske sjednice dopunjen je s više od 20 točaka, među kojima su i dvije interpelacije o radu Vlade u postupku pregovora o sklapanju Transatlantskog trgovinskog investicijskog pakta (TTIP), te na području reforme javne uprave.

U dnevni red je po hitnom postupku uvršten i prijedlog zakona o sigurnosti pri odobalnom istraživanju i eksploataciji ugljikovodika, što je izazvalo prosvjed HDZ-ova Davorina Mlakara.

"Taj je prijedlog možda u hitnoj proceduri jer su na dnevnom redu već dvije interpelacije koje govore o nezakonitom radu Vlade upravo na području istraživanja i eksploatacije ugljikovodika. Bojim se da je hitnost dokaz da Vlada i dalje namjerava raditi nezakonito", rekao je Mlakar.

Upozorio je kako je među točkama kojima je dopunjen dnevni red 16 zakonskih prijedloga, od kojih je 12 u hitnoj proceduri.

"Za primijetiti je da su vaši pozivi i vapaji urodili plodom. Od 16 točaka čak je 12 predloženo po hitnom postupku. To je fantastičan uspjeh i to već na kraju mandata ove Vlade, koja radi sve ubrzanije", rekao je Mlakar predsjedniku Sabora Josipu Leki.

Saborski klubovi podržali izvješće pravobraniteljice za osobe s invaliditetom

Pristupačnost, zapošljavanje, kvalitetnije obrazovanje tek su neki od problema na koje je u svom izvješću o radu u 2014. godini saborske zastupnike upozorila pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Anka Slonjšak, a koje su svi saborski klubovi jednoglasno podržali.

"Ovo što piše u Izvješću je dokaz da je funkcija države u potpunosti promašena. Čujemo svaki puta, i ovdje u Hrvatskome saboru, kako se pojedini zastupnici zalažu za smanjenje poreza i omogućavanje kredita kapitalistima. Njima treba, zašto? Kako bi mogli i drugi, pa onda i osobe s invaliditetom dobiti mrvice sa stola. Država je izgubila sasvim funkciju", rekao je nezavisni Branko Vukšić.

Nezavisni Mladen Novak koji je tijekom rasprave nosio majicu s natpisom 'S poteškoćama se možemo nositi, s nepravdom se ne možemo nositi', govoreći o problemu pristupa naveo je koprivnički primjer u kojem osobe s invaliditetom imaju mogućnost da pozvone na vrata, dolazi zaposlenik HZZO-a i omogućava im da uđu u ustanovu.

"Jedini problem je što osoba s invaliditetom mora prije toga preći osam stepenica da bi došla do tog zvona. To je imati, a ne imati", ustvrdio je Novak. Nada Murganić (HDZ) ističe kako se iz izvješća naslućuje da osobe sa invaliditetom nisu ravnopravni članovi našeg društva iako imamo dobru zakonsku podlogu.

"Stambena politika je prepuštena jedinicama lokalne samouprave i ne ovisi samo o njihovoj materijalnoj snazi nego i o svijesti, i potrebi i načinu zbrinjavanja ove populacije. Republika Hrvatska se opredijelila za transformaciju velikih smještajnih kapaciteta koji postoje u ustanovama u stambene zajednice, odnosno tzv. Inkluzije, a njih nema dovoljno", naglasila je Murganić.

Liftovi, pješački prelazi s vodilicom, vodičem ili oznakama za slijepe osobe, su, kaže Laburist Dragutin Lesar, nešto o čemu se u nekim sredinama uopće ne raspravlja. "U lokalnoj samoupravi naročito uoči izbora radi se sve, ali ovdje gotovo ništa jer očito procjenjuju da im biračko tijelo ove kategorije nije tako interesantno da bi tu morali biti ozbiljni", poručio je Lesar.

Ana Komparić Devčić (SDP) apelirala je na načelnike, gradonačelnike i župane da kod planiranja proračuna uvedu stavke za prilagodbu javnih ustanova i institucija osobama sa invaliditetom.

"Ne tako davno donijeli ste odluke koje onemogućuju lokalnim samoupravama da uopće funkcioniraju normalno pa će tako biti problema i sa ovakvim stavkama", uzvratio joj je Branko Hrg (HSS).

U izvješću se navodi i kako je porastao ukupan broj pritužbi u odnosu na 2013. za 89 posto, a onih pojedinačnih za 22 posto. Najčešće se odnose na ostvarivanje prava na zapošljavanje, na prava iz socijalne skrbi, zdravstvene zaštite i obrazovanja.

"Ovoliko povećanje pritužbi možemo tumačiti pojačanim i dobrim radom pravobraniteljice, postojanjem svijesti osoba sa invaliditetom da trebaju tražiti zaštiti svojih prava, ali ostaje činjenica da kršenja prava osoba s invaliditetom i dalje stoji", poručila je Murganić.

Lesar je ustvrdio kako Hrvatska u zadnjih 20 i nešto godina "provodi pravnu diskriminaciju sustavno, bez imalo političke volje da se ona izmijeni kada su u pitanju osobe s invaliditetom". "Primjerice pravo na njegu, pratnju, rehabilitaciju, zdravstveno i radno pravo na pomagala, asistente, invalidnine i dodatke Hrvatska ne odobrava i ne propisuje po vrsti invaliditeta nego po nastanku invaliditeta", rekao je.

Pravobraniteljica Slonjšak u izvješću ističe i kako je jedan od najvećih problema obrazovni sustav osoba sa invaliditetom.

"Većina ih ima završenu osnovnu, maksimalno srednju školu. Sustavno rješavanje obrazovanja osoba sa invaliditetom trebao bi biti prioritet svih nas, a taj sustav rada i obrazovanja za osobe sa invaliditetom povlači naravno i pristupačnost", upozorila je Ana Komparić Devčić (SDP). (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook