Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Ne bude li u drugoj polovici godine novih šokova zbog rasta cijena hrane i energenata na svjetskom tržištu, stopa inflacije mogla do kraja 2008. pasti ispod 5 posto, istaknuo je danas zamjenik guvernera Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić, predstavljajući u Hrvatskom saboru Izvješće HNB-a za prvo polugodište 2007.


"Ako ove godine ne dođe do novog šoka na strani ponude, prvenstveno u sektorima prehrane i energetike, te uz potporu ostalih ekonomskih politika, očekujemo da će prema kraju godine stopa inflacije postupno padati, pa bi na kraju 2008. mogla pasti blizu, vjerojatno i nešto ispod 5 posto", rekao je Vujčić.

Vezani članci Hrana na adventu (Foto: Dnevnik.hr) Adventsko ludilo zavladalo Hrvatskom: Gdje su blagdanske poslastice najjeftinije, a gdje najskuplje? Slika nije dostupna Šuker: Nema panike, nema razloga za rast cijena

Napomenuo je kako analize pokazuju da rast inflacije nije potaknut domaćom potražnjom, koju je, kaže, moguće kontrolirati mjerama monetarne politike, već vanjskim utjecajima - rastom cijena prehrambenih proizvoda i energenata.

Vujčić je izvijestio da je sve do sredine prošle godine inflacija bila vrlo niska, da je stopa pala ispod 2 posto, ali da je u srpnju narasla na 2,1 posto i od tada se stopa ubrzano povećavala.

Kao osnovne razloge rasta inflacije naveo je rast cijena hrane, zbog domaćih vremenskih prilika i poskupljenja poljoprivrednih proizvoda, a u posljednjem kvartalu i, djelomično, zbog rasta cijena nafte, ali naročito zbog rasta cijena žitarica i uljarica na svjetskom tržištu, također zbog nepovoljnih vremenskih prilika.

Rast cijena spomenutih proizvoda najveći je doprinos rastu inflacije dao u studenom i prosincu prošle godine, pa je rast cijena iznosio 5,8 posto, rekao je zamjenik guvernera HNB-a Vujčić.

Najavio je da će HNB i ove godine zadržati "dva glavna nominalna sidra" monetarne politike - tečaj kojim će se suzbijati deprecijacija i rast valutno indeksiranih troškova, te ograničenje rasta kredita kod poslovnih banaka koji će se destimulirati na razinama ispod 12 posto.

Istaknuo je da lanjski brzi rast kredita uzrokovao veće zaduženje banaka u inozemstvu, a budući da ih je većina u stranom vlasništvu, to im je omogućilo relativno jednostavan pristup inozemnim izvorima, a posljedica čega je bio brz rast vanjskog duga te rast deficita tekućeg računa platne bilance, ali to je pretočeni i u povećani uvoz.

Vujčić je upozorio kako je znatno brži rast duga od rasta gospodarskih aktivnosti pokazao da se inozemna štednja koristila velikim dijelom za potrošnju, a nedovoljno za povećanje proizvodnje, posebice one za izvoz.

Izvijestio je da je, prema još uvijek privremenim podatcima, vanjski dug u 2007. narastao sa 29,3 milijarde eura na 32,6 milijardi (za 11,3 posto), te da je lani za glavnicu tog duga otplaćeno više od 6 milijardi eura te oko milijardu eura kamata.

Dodao je da su banke, pod utjecajem monetarne politike HNB-a, smanjile svoj duga za 1,5 milijardi eura, ali su poduzeća dug povećala za 3,8 milijardi eura, dok je dug države stagnirao.

Vujčić je rekao i da je udio inozemnog duga u BDP-u porastao sa 85,3 posto na 87 posto, do čega je došlo jer su pojedina javna poduzeća vezana uz financiranje i planiranje cestovne infrastrukture znatno povećala svoj vanjski dug koji će koristiti ove godine, pa na javni sektor otpada gotovo trećina ukupnog rasta vanjskog duga.

HNB očekuje da bi, u konačnoj računici, deficit tekućeg računa platne bilance za 2007. mogao iznositi 3,3 milijarde kuna, ili 8,8 posto BDP-a, da bi rast BDP-a za cijelu 2007. mogao biti oko 6 posto.

Zamjenik guvernera HNB-a izvijestio je i da je na kraju 2007. u Hrvatskoj registrirano oko 254 tisuće nezaposlenih, što je oko 38 tisuća nezaposlenih manje nego 2006. godine.

U nastavku zasjedanja Hrvatskog sabora o HNB-ovu izvješću raspravljaju saborski klubovi.