Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

'I ja sam bila ta djevojka' - tako je bio naslovljen mail čitateljice koja nam se javila nakon što je na našem portalu pročitala vijest o djevojci koja se rodila bez vagine. S nama je podijelila svoju priču o višegodišnjoj borbi za normalan život.


Nakon što je na našem portalu pročitala članak o 17- godišnjoj djevojci Jacqui Beck kojoj je dijagnosticiran Mayer Rokitansky Kuster Hauser sindrom, zbog čega je rođena bez vagine, na redacijski mail nam se javila žena kojoj je, također, dijagnosticiran isti sindrom. Njezini podaci su poznati redakciji, ali smo je, zbog zaštite identiteta, u ovom tekstu nazvali Petra.

'I ja sam bila ta djevojka'

Vezani članci Cijepljenje u trudnoći, ilustracija Žele se zaštititi, ali nailaze na zid: "Htjela sam se cijepiti protiv korone, ali obiteljski liječnik nije htio ni čuti. Zakamuflirala sam trudnički trbuh i otišla na punkt" Obitelj djeteta s nizom teških dijagnoza pred zidom - 1 Obitelj djeteta s nizom teških dijagnoza pred zidom: "Gledate udarce, plač, viku, vrisak. Nije to lagano, a pomoći ne možete"

Petri je sindrom dijagnosticiran kada je imala 16 godina, a na pregled je otišla zbog izostanka mjesečnice. Od svih reproduktivnih organa, ima samo jajnike. 'Bilo mi je teško pomiriti se sa stanjem u kojem se nalazim i s činjenicom da neću imati obitelj kakvu sam oduvijek željela', priča Petra koja se godinama borila i tražila način da joj netko pomogne.

MRKH sindrom je anomalija u embrionalnom razvoju nekih organa ženskih osoba koja uglavnom pogađa reproduktivni sustav, a može biti udružena i s anomalijama mokraćnog i koštanog sustava. Sindrom je dobio ime po autorima koji su tu pojavu opisali, a pogađa otprilike jedno na 4.500 ženske novorođenčadi.

'Previše ljubavi ima u meni da bih čitav život provela sama. Znate, očekivati da velika ljubav izbriše kod nekoga potrebu za seksom je suludo i nikada ne bih mogla dopustiti da se netko toga odrekne', kazala je.

>>
Djevojka rođena bez vagine, sve otkrila u 17. godini

Iako je prošla kroz mnogo toga, Petra nije odustajala – trebalo joj je pet godina, ali je na kraju ipak pronašla doktora koji joj je pristao raditi neoplastiku vagine te joj tako omogućiti da ima spolne odnose. 'Možete li vjerovati? U Hrvatskoj postoji doktor koji mi je pomogao sačuvati barem dio onoga što sam željela', kazala nam je Petra. Dodala je i kako joj je žao što nikada neće imati svoje biološko dijete, ali cijeni to što bez odricanja može s nekim podijeliti ljubav. Naime, Petra je već pet godina u sretnom braku s čovjekom kojeg neizmjerno voli.

'Imala sam potrebu da Vam u kratkim crtama ispričam priču jer se ne sramim. Volim svoj život jer znam da sam i ja jedinstvena', zaključila je.

'Za korekciju rodnice djevojka mora biti potpuno psihički spremna'

Ginekologinja Martina Jerbić – Cecelja se u svojoj praksi susrela s dva slučaja poput Petrinog i, kako kaže, ostala je iznenađena prihvaćanjem tog poremećaja od strane samih djevojaka i njihovih majki. 'Majke su isprva bile razočarane činjenicom da njihove kćeri neće moći roditi, no vrlo brzo su prihvatile tu situaciju obzirom da su njihove kćeri zapravo zdrave i da će se moći na adekevatan način etablirati u društvu', kazala je.

'Što se tiče ženskog genitalnog sustava, radi se o različitom stupnju nedovoljno razvijene maternice i rodnice, a u najtežim slučajevima i o nedostatku maternice i, uglavnom, gornje 2/3 rodnice koji tijekom intrauterinog razvoja nastaju spajanjem dviju tzv. Mullerovih cijevi'.

Prvi simptom koji ukazuje na MRKH sindrom obično je nedostatak menstrualnog krvarenja do 16. godine života. Tada se mlade adolescentice javljaju na pregled u ginekološku ordinaciju koji otkriva o čemu se radi, objasnila je Jerbić – Cecelja te dodala da je već kliničkim pregledom vanjskog spolovila moguće ustanoviti nedostatak rodnice, dok se sumnja na taj poremećaj potvrđuje ultrazvučnim pregledom prilikom čega nedostaje odjek maternice, a jajnici budu uredni svojom veličinom i građom.

Postoje razne varijante tog sindroma- od potpuno nerazvijene maternice i rodnice u gornjoj trećini, pa do djelomično razvijenih tih struktura sa ili bez poremećaja u razvoju koštanog i mokraćnog sustava. Do sada nije dokazan točan uzrok nastaka tog poremećaja, ali znanstvenici smatraju da on može biti posljedica uzimanja nekih lijekova ili izloženosti trudnice nekim infektivnim učincima upravo u periodu kada se stvaraju reproduktivni organi ženskog djeteta u trudnoći. Raspravlja se, kaže Jerbić -Cecelja, i o genetskoj osnovi tog poremećaja, no to još nije znanstveno dokazano.

'Najznačajnija posljedica MRKH sindroma jest nedostatak menstruacije. Obično djevojke imaju problema sa spolnim odnosima što, naravno ovisi o tome koliko je dug ostatak donje trećine rodnice, a on je obično vrlo plitak. Stoga se neke mlade djevojke odlučuju na korekciju rodnice, što je danas moguće učiniti uz veliki angažman operatera i suradnju same djevojke koja na takav zahvat mora biti potpuno psihički spremna', objasnila je Jerbić – Cecelja.

Osobe kojima je dijagnosticiran MRKH sindrom ne mogu spontano zanijeti, već svoje materinstvo mogu ostvariti samo uz pomoć surogat majki u onim zemljama u kojima je to pravno regulirano. 'One tada mogu donirati svoju vlastitu jajnu stanicu i na taj način prenijeti genetske osobine na svoje buduće potomke uz odabranog partnera', kazala je Jerbić –Cecelja.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook