Retorika Mosta - ponavljanje naučenih fraza

Nova runda pregovora Mosta i HDZ-a znači da uskoro možemo očekivati i novu dozu izjava Bože Petrova i ostalih članova MOST-a. Međutim, svi koji su redovito pratili političku situaciju u Hrvatskoj, mirno mogu ugasiti zvuk i s velikom sigurnošću pogoditi točno što će Božo Petrov reći. Gledajući ih i slušajući proteklih mjeseci, može se primijetiti kako je retorika Mosta skup dogovorenih i naučenih fraza koje se uporno ponavljaju pa čak i bez stilskih ili leksičkih modifikacija, bez potrebe da se rečenice barem preformuliraju pa da ne zvuče kao copy/paste.

Pročitajte i ovo Iz istražnog zatvora Beroš uputio zahtjev za aktivaciju i istodobno zamrzavanje saborskog mandata skupe greške Uprskali su izvješća i mogli bi ostati bez više stotina tisuća eura: "Bilo bi dobro da objave sve, cijelu platnu listu"

Najbolji primjer je "predstavljanje 7 jamstava" ili "traženje 7 jamstava". Kao prvo, jamstva se daju, a ono što se traži su "zahtjevi" ili "uvjeti". Iz pozicije predizborne kampanje, Most je bio u poziciji da daje jamstva svojim biračima, ali iz pozicije pregovarača oni postavljaju uvjete. Već uporno ponavljanje te nelogičnosti u rečeničnim formulacijama i izboru riječi (dakle, retorika na mikrorazini) pokazuje da su članovi Mosta vrlo vjerojatno sjeli za stol, dogovorili 5 rečenica koje svi moraju ponavljati pred medijima i onda zbog nesigurnosti, govorničkog neiskustva, nedostatka retoričke vještine, opreza da ih se pogrešno ne interpretira, uvijek i stalno govore isto. Slične su bile i reakcije u izbornoj noći – nekoliko se članova stranke izmjenjivalo ispred kamere i svi su govorili: "Očekivali smo dvoznamenkasti broj mandata". Ništa se ne bi promijenilo da je netko umjesto "dvoznamenkasti" rekao "više od 10 mandata". Takvim se usvojenim, dogovorenim frazama "odaju", a naučena, klišejizirana forma izražavanja prosječnim slušačima vrlo brzo dosadi. Pa samim time već i vijest da se nastavljaju pregovori Mosta i HDZ-a mogu izazvati reakciju: Nije više nikome bitno što, samo da se već jednom dogovore i završe tu priču.

Pregovaranje je posebna i zahtjevna retorička forma kojoj bi cilj trebao biti postizanje kompromisa. Dobri pregovori trebali bi se temeljiti na give/get i win/win filozofiji koja govori da pregovarač treba biti spreman "dati" da bi "dobio" i biti usmjeren tome da na kraju pregovora obje strane budu zadovoljne. Kako izgledaju pregovori Mosta i HDZ-a iza zatvorenih vrata, možemo samo pretpostavljati i zaključivati na temelju detalja koji procure javnost i neodređenih, načelnih izjava i Andreja Plenkovića i Bože Petrova. Svi su optimistični, svi vjeruju u dogovor i kompromis, svi su uvjereni da će sastavljanje Vlade biti brže nego prije 6 mjeseci, ali do danas o konkretnim pomacima, javnost nije bila obaviještena. Ono što sigurno znamo jest da unatoč većoj tzv. apsolutnoj pregovaračkoj moći koja je u rukama HDZ-a (veća i jača stranka s više osvojenih mandata), Most sigurno koristi svoju veću tzv. relativnu pregovaračku moć (iako su manji, slabiji, bez njih će biti teško, ako ne i nemoguće sastaviti novu Vladu). Pregovori nikako i nikada neće uroditi plodom ako bilo koji od partnera tvrdo inzistira na svojim interesima, željama i zahtjevima. Ključan uvjet za kvalitetno pregovaranje jest spremnost da se mišljenje, stav promijeni, da se ublaži, da se naprave ustupci. Ići u pregovore sa stavom: „Mi od svojih zahtjeva ne odustajemo“, nisu pregovori nego ultimatumi i ucjene.

Optimističan je Andrej Plenković, optimističan je Božo Petrov, a optimistična je i njegova izjava 'Uvijek možemo napraviti kompromis u trenutku kada za to postoje kvalitetni argumenti'.

Očito je Božo Petrov naučio ključne termine pregovaranja, a hoće li se i oni pretvoriti samo u fraze koje će se ponavljati u nedogled ili će zaista dovesti do cilja, znat će se i nakon što završi još jedna runda još jednih pregovora Mosta i HDZ-a.

Dr. sc. Gabrijela Kišiček radi na Filozofskom fakultetu u Zagrebu gdje na diplomskom studiju fonetike predaje Govorničku argumentaciju, Povijest govorništva, Govorništvo za nastavnike i Neverbalnu komunikaciju. Suautorica je knjige "Retorika i društvo" te autorica niza znanstvenih i stručnih radova iz područja retorike. Predsjednica je Odjela za fonetiku HFD-a te članica međunarodnih udruženja retoričara.