Istražujući međimurski slučaj policija je, prije nekoliko godina tijekom istrage, provela i poligrafsko ispitivanje. Tko je tada lagao, a tko govorio istinu, te je li im i što promaknulo - službeno ni sada ne otkrivaju. Rezultati koji se dobiju na poligrafu nisu dokaz na sudu te služe za eliminaciju osumnjičenih.
Pročitajte i ovo
Policijske metode na svojoj je koži isprobala i reporterka Dnevnika Nove TV Ivana Pezo-Moskaljov.
U središte kriminalističke policije u Zagrebu naša je reporterka ušla s nožem skrivenim u torbu. Na uređaj kojem je pristupila, svakodnevno se spaja najmanje jedna osoba.
Nakon što vas upozna s pitanjima svakih 20-ak sekundi ispitivač vam postavlja po jedno.
"Da li ste ukrali sokove?“ - Ne! „Da li ste ukrali nož?“ - Ne! "Jeste li ukrali ovac iz blagajne?“ - Ne!", odgovarala je naša reporterka.
Svi žele prevariti poligraf
Dio je ovo uobičajenog poligrafskog testa, koji može potrajati, a koji je našu reporterku vrlo brzo razotkrio.
"Trebali bismo ponoviti još dva puta, ali nije vam baš išlo. Najviše je bila elektrodermalna reakcija, znači na činjenici. Mjeri se rad srca broj otkucaja i promjena tlaka", kaže kriminalist Robert Šember
Istu proceduru nakon policijskog ispitivanja, zatraži li se to, prolaze mnogi osumnjičenici, ali i svjedoci.
Svi odreda moraju dati pristanak - i svi odreda žele prevariti poligraf i ispitivača.
"Ja imam jednu grešku iz 2013., ali zato što sam krivo test sastavio, bila je to moja greška, ali poligraf nitko ne može prevariti, on mjeri fiziološke reakcije tijela. Emocija s kojom radimo je strah. Događa se promjena tlaka, ubrzano se diše...“, kaže Šember.
Žene za razliku od muškaraca ne prikrivaju emocije. Ubojice, silovatelji, razbojnici i počinitelji teških pronevjera - najčešće se izmjenjuju na poligrafu.
Policija tako sužava potragu i krug sumnjivaca. Ispitivač kaže kako je bilo slučajeva kad se netko slomio i prije nego je priključen na poligraf.
Na poligraf ne mogu svi
Na poligraf ipak ne mogu svi. Ispitivanju se ne podvrgavaju djeca, trudnice, osobe koje imaju teže zdravstvene poteškoće, primjerice, duševni bolesnici, osobe koje uzimaju opijate ili alkoholičari.
"Pretpostavka je da kod ispitanika postoji emocija, a kod duševnih bolesika ovisno o oboljenju, te emocije su smanjene", kaže Šember.
Na godinu se u središtu kriminalističke policije provede oko 300-injak poligrafskih ispitivanja, u cijeloj Hrvatskoj mnogo više. Iako je pouzdan, mnogi uređajem znaju manipulirati pa nije dokaz na sudu.
Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr
