Na prvom narodnom referendumu oko 3,8 milijuna birača na 6.700 glasačkih mjesta u zemlji i inozemstvu može odgovoriti na pitanje o ustavnoj definiciji braka.


Prema prvim podacima Državnog izbornog povjerenstva do 16 sati na birališta je izašlo 26,75% birača. Najveći odaziv zabilježen je u Gradu Zagrebu - 35,99 %, a najmanji u Ličko-senjskoj županiji - 17,83 %.

Ukoliko prilikom glasanja primjetite neke nepravilnosti ili situacije za koje mislite da bi trebali podijeliti s našim čitateljima javite nam se na moj.report@novatv.hr.

GRAĐANI PRIJAVLJIVALI NEPRAVILNOSTI

Tijekom dana u našu je redakciju stiglo i nekoliko mailova s nepravilnostima na pojedinim biračkim mjestima. Tako nam je jedna čitateljica dojavila kako se na nekoliko biračkih mjesta u Vinkovcima biračima daju grafitne olovke umjesto kemijskih, a neki su upozoravali da glasačke kutije nisu imale pečat.

PORUKA PREDSJEDNIKA HRVATSKE BISKUPSKE KONFERENCIJE

Vezani članci Slika nije dostupna Željka Markić za Reuters: Sretna sam jer nijedna vlada neće moći legalizirati gay brakove Slika nije dostupna Udruga Kontra: Ustavni je sud propustio zaštititi ljudska prava jedne manjine

Monsinjor Želimir Puljić, pozvao je vjernike da se drže tradicionalnih kršćanskih vrijednosti. S misnog slavlja nedaleko od Dubrovnika, poručio im je da se na referendumu opredijele 'ZA'. 'Digni svoj glas, brate i sestro, pred agresivnim ponašanjem rodne ideologije pa demokratski mirno i staloženo, svjesno uz pomoć pera i papira brani zdrave stavove kršćanske antropologije', kazao je Puljić.

GUŽVE U MOSTARU

U BiH je do 16 sati glasovalo 3696 građana. Najviše ih je glasovalo u Mostaru, oko 2900. Dok je u Hrvatskoj izlaznost na referendum o braku relativno niska, ispred hrvatskog konzulata u Mostaru cijelu nedjelju je gužva i redovi u kojima građani čekaju kako bi dali svoj glas. U Mostaru je inače registrirano najviše birača u dijaspori, njih čak 4.878. U BiH se inače glasa još u Sarajevu i Banja Luci, a ukupan broj birača s pravom glasa u BiH je 5289.

Hrvatski građani na prvom narodnom referendumu odlučuju o ustavnoj definiciji braka, o čemu su se prošlih mjeseci vodile žestoke rasprave, pri čemu inicijativa "U ime obitelji" tvrdi da želi zaštiti brak kao zajednicu žene i muškarca, dok predstavnici kampanje "Glasaj protiv" drže da je cilj referenduma šikanirati jednu već obespravljenu i marginaliziranu društvenu skupinu.

'ZA' ili 'PROTIV'

Na prvom narodnom referendumu oko 3,8 milijuna birača na 6.700 glasačkih mjesta u zemlji i inozemstvu može odgovoriti na pitanje o ustavnoj definiciji braka. Građani će se moći izjasniti jesu li "za" ili "protiv" da se u Ustav unese definicija braka kao životne zajednice žene i muškarca.

Održavanje referenduma zatražila je inicijativa "U ime obitelji" nakon što je prikupila oko 750.000 potpisa. Referendumu su se usprotivile udruge civilnog društva.

Državno izborno povjerenstvo (DIP) objavljivat će privremene rezultate glasovanja na svojoj internetskoj stranici s početkom od 20 sati. Prije toga DIP će izvještavati o odazivu birača i tijeku referenduma.

Sve oko referenduma pratite na Novoj TV:
19:15h DNEVNIK
21:35h SPECIJAL REFERENDUM

Podsjetimo,dvojbe oko toga hoće li uopće biti održan referendum prekinute su nakon što je sredinom studenog Ustavni sud utvrdio da nema razloga za poništavanje saborske odluke o referendumu o braku. Inicijativa "U ime obitelji" pozdravila je tu odluku, dok su udruge čiji je prijedlog za ocjenu ustavnosti referendumskog pitanja ocijenjen neovlaštenim, ustvrdile da se time otvaraju vrata klerikalnoj kampanji.

Predstavnica inicijative "U ime obitelji" Željka Markić smatra da je odluka Ustavnog suda potvrdila da je njihova inicijativa u skladu s Ustavom, odnosno da ne krši ljudska prava i da nema nikakve diskriminacije.

Obrazlažući svoj zahtjev za referendumom, inicijativa 'U ime obitelji' navodi da 'u ovom trenutku Ustav RH ne sadrži definiciju braka te se može (pogrešno) interpretirati da se brakom smatraju i alternativne, neautentične zajednice'. Definicijom braka kao životne zajednice žene i muškarca žele 'spriječiti izjednačavanje istospolnih partnerstva i braka, posvajanje djece od strane istospolnih parova te nametanje izjednačavanja istospolnih partnerstva i braka kao društveno općeprihavaćene norme'.

Lezbijska grupa "Kontra", jedna od udruga čije je prijedloge odbio Ustavni sud, smatra da je Ustavni sud propustio zaštititi ljudska prava jedne manjinske skupine od referenduma, a da se državne institucije skrivaju iza procedure i odbijaju se očitovati o sadržaju referendumskog pitanja kao pitanja ljudskih prava.

'LGBT osobe, lezbijke, gayevi, biseksualne i transrodne osobe u hrvatskom društvu već jesu jedna obespravljena manjina, nemamo pravo na sklapanje braka, naše obitelji se ne nazivaju obiteljima i zbog toga trpimo diskriminaciju u svakodnevnom životu', ističe koordinatorica Lezbijske grupe Kontra Sanja Juras.

Uvrštavanju definicije braka u Ustav usprotivile su se stranke iz vladajuće koalicije i nevladine udruge za ljudska prava, dok su to podržali najjača oporbena stranka HDZ i Katolička crkva.

Nedjeljni referendum prvi je u povijesti koji su inicirali građani i treći od hrvatske neovisnosti.

Hrvatska nakon referenduma bliže istoku Europe?

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook