Galerija
Neke bolnice otvoreno priznaju kako odgađaju plaćanje režija da bi pokrpali koji dan i nabavili lijekove. No, rok u kojem mogu pretakati iz šupljeg u prazno - sve je kraći. Hoće li sve na kraju završiti poskupljenjem zdravstvenih poreza?
Bolnice mjesecima žongliraju između kupnje lijekova i održavanja drugih vitalnih funkcija sustava. Jer koliko lijekova mogu platiti, toliko dobiju.
"Odgodite plaćanje nečega drugog pa smo tako i s režijama zakasnili nešto više mjeseci nego inače. Radimo na granici iscrpljenja svih rezervi, intelektualnih rezervi. I to govorimo o danima, kojem tjednu, a ne o mjesecima", kazala je ravnateljica pulske Opće bolnice dr. Irena Hrstić.
Veledrogerijama duguju i ljekarne
Osim bolnica, veledrogerijama duguju i ljekarne jer njima s plaćanjem kasni - HZZO.
"U ovom tjednu postoje u Hrvatskoj ljekarne koje od veledrogerija s kojima surađuju nisu bile u mogućnosti nabaviti sve lijekove koje trebaju njihovim pacijentima", rekao je Ante Mandić, predsjednik Udruga ljekarnika pri HUP-u.
Veledrogerije kažu da su iscrpile kreditne limite. "Ne možemo platiti svoje obaveze prema dobavljačima i to vam pokreće taj jedan lanac nelikvidnosti koji generiraju institucije u vlasništvu države", objasnila je Diana Percač iz Koordinacije veledrogerija pri HUP-u.
Neki proizvođači lijekova već su obustavili isporuku prema veledrogerijama. "O tome razmišljamo svi kao proizvođači", istaknuo je Jerko Jakšić iz Udruge proizvođača lijekova pri HUP-u.
Traže sastanak s ministrom Berošem
I dok traže od ministra zdravstva Vilija Beroša da ih primi na sastanak kako je prije dva tjedna i sam obećao, on im ne odgovara.
Beroš tek poručuje: "Naravno da će ova Vlada napraviti sve da do nedostatka lijekova ne dođe. Isto tako, da dugove rješava dinamikom koja je moguća u ovom trenutku".
Kolabira li sustav, najgore će proći pacijenti. "U ovoj Hrvatskoj postoji čarobni štapić, sve će se to riješiti ovako ili onako", smatra Slobodan Đaković. "Mislim da nema razloga za brigu", rekao je Stipe.
Oni koji upravljaju bolnicama iz prve ruke znaju što bi donijelo uštede i likvidnost.
"Bilo bi dobro da novac prati pacijenta, da ne dobivaju bolnice novac paušalno, liječile ili ne liječile", objasnila je dr. Irena Hrstić, ravnateljica pulske Opće bolnice.
Dok ministar razmišlja kako učiniti sustav održivim, nije isključeno da će se tražiti da građani kroz doprinose plaćaju - još više.
"To je jedna od mogućnosti", kazao je Beroš.
Reforma je hitno potrebna, jer privremeno ubrizgavanje novčane injekcije sustav će održati na životu tek toliko dok se dugovi opet ne nagomilaju.
Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr
