Prema podacima HZMO-a, krajem listopada mogućnost rada na pola radnog vremena uz istodobno zadržavanje svoje mirovine koristio je 33.061 umirovljenik, njihov je broj u porastu, a najviše prema spolu rade muškarci te čine većinu zaposlenih umirovljenika - 21.505.
Usporedbe radi, 2022. radilo je oko 23.000 korisnika mirovine, podaci su Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO).
Umirovljenici se najčešće zapošljavaju u djelatnostima trgovine na veliko i malo te popravka motornih vozila i motocikala, gdje ih je zaposleno 5568. Slijedi prerađivačka industrija, stručne znanstvene i tehničke djelatnosti, administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti, građevinarstvo te prijevoz i skladištenje.
Najviše je zaposlenih umirovljenika u Zagrebu - 9508, a slijede Splitsko-dalmatinska županija s 3636 zaposlenih te Primorsko-goranska, Istarska i Zagrebačka.
U HZMO-u ističu kako ne postoji zakonsko ograničenje do kada umirovljenici mogu nastaviti raditi, a oni koji su stekli najmanje jednu godinu dodatnog staža, odnosno ako su radili dvije godine na pola radnog vremena, imaju pravo podnijeti zahtjev za ponovno određivanje mirovine.
Duži ostanak u svijetu rada potiče se tako da se osiguranicima nakon propisane dobi za starosnu mirovinu i 35 godina staža polazni faktor za određivanje mirovine povećava za 0,45 posto za svaki mjesec duljeg rada, a najviše za pet godina.
To znači da se mirovina može uvećati za maksimalno 27 posto ako netko radi dodatnih pet godina do svoje 70. godine.
Među onima koji se zapošljavaju nakon umirovljenja je i 6901 korisnik prijevremene mirovine, čije se mirovine penaliziraju zbog ranijeg odlaska iz svijeta rada, pa su im mirovine niže za 9,6 posto za četiri godine ranijeg odlaska u mirovinu, koliko je otprilike prosjek, odnosno 12 posto za punih pet godina. Unatoč tome broj korisnika prijevremene mirovine raste.
Podaci HZMO-a pokazuju da je ove godine do listopada 5032 osoba ostvarilo mogućnost prijevremenog umirovljenja. Ukupno je sada 212.669 korisnika prijevremene mirovine koji u prosjeku imaju više staža od korisnika pune starosne mirovine, ali i oko 55 eura nižu mirovinu od prosječne starosne.
Prosječna svota prijevremene starosne mirovine za listopad iznosila je 572,11 eura, dok je prosječna starosna mirovina bila 627,92 eura.
Muškarci u prijevremenu mirovinu mogu otići s navršenih 60 godina života i 35 godina mirovinskog staža, a od 1. siječnja 2030. izjednačit će se uvjeti za žene i muškarce. Za žene još uvijek traje prijelazno razdoblje koje se svake godine povećava za tri mjeseca, pa će iduće godine uvjet za prijevremenu mirovinu za njih biti 58 godina i devet mjeseci života te 33 godine i devet mjeseci staža.
Statistika HZMO-a pokazuje da građani to pravo u prosjeku ne iskorištavaju odmah po stjecanju uvjeta, već koju godinu dana kasnije.
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
