Psihijatar otkriva u kakvom je stanju mogao biti monstruozni ubojica s Kajzerice

Što se događa s pojedincem kad ne može nastaviti dalje sa svojim životom, kad počini neki zločin iz ljubomore?

Nema jednog jednoznačnog odgovora. Kad se dogodi teško djelo, opća populacija misli da se iza nekog strašnog djela krije neka duševna bolest ili neka velika smetnja i da imamo neko objašnjenje za to. Najčešće ne. Kaznena djela najčešće čine zdravi ljudi. Ljudi koji nemaju duševnih smetnji. Vrlo rijetko će počiniti neko kazneno djelo neki duševni bolesnik.

Može li ljubomora biti razlog najzdravijem čovjeku da nekog ubije?

Imamo od zdrave ljubomore do patološke ljubomore. Postoji neka zdrava ljubomora, u maloj mjeri gdje osjećamo ljubomoru prema partnerima, može po svom intenzitetu biti veća ili manja, a postoje situacije gdje je ljubomora patološka, bolesna gdje neki duševni bolesnici smatraju da ih njihov partner vara, da radi nešto protiv njih, da ima velik broj partnera, gdje je ona patološka, bolesna.

Pročitajte i ovo Nakon šesterostrukog ubojstva Stručnjaci i udruge: Sustav nije dovoljno ozbiljno shvatio problem obiteljskog nasilja

Je li to fiksacija na određenu osobu?

Ako se radi o ovoj bolesnoj ljubomori, ona je najčešće fiksirana na određenu osobu iako se ponekad zna i širiti.

On odluči tako nešto napraviti u sekundi, u deset sekundi ili u minuti? Kako se to dogodi?

Neki ljudi godinama, mjesecima danima planiraju, neki naprave eksplozivno, impulzivno.

Koja bi bila razlika između afekta i promišljenog ponašanja, nečeg što je planirano?

U afektu vidimo da je postojala neka jaka emocionalna pratnja. To može biti afekt bijesa, srdžbe, ljutnje. Možemo biti u strahu ili možemo biti ljuti i naravno da ćemo se drugačije ponašati nego u situaciji kad smo hladne glave, ali još uvijek imamo ovu komponentu očuvanog testiranja realiteta.

Pročitajte i ovo zamislite se Ustavni sudac o stravičnom zločinu na Kajzerici: "Ništa od toga nije slučajno. Sustavno je"

Što nam oružje govori o počinitelju?

U pravilu ništa, ljudi oružje mogu imati iz različitih motiva, imamo lovce koji posjeduju oružje. Međutim ono što znamo statistički, znamo da u zemljama koje imaju slobodnije zakone vezane uz oružje, da će ljudi, ono što bi počinili, počiniti oružjem.

I onda ukoliko čovjek ima neku duševnu bolest koja je mogla umanjiti njegove sposobnosti da shvati što čini, čovjek može biti smanjeno ubrojiv, ali ne bitno, bitno smanjeno ubrojiv i neubrojiv. Jedino neubrojivi počinitelji koji nisu mogli shvatiti što čine, ili nisu mogli upravljati svojom voljom, takvi ljudi se ne kažnjavaju.

S tim da je važno naglasiti da nije osoba sama za sebe stalno neubrojiva, već se ubrojivost određuje za konkretno djelo.

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr