Zbog zakonske odrednice - ugroženosti djetetova života - moguć je transfer djeteta s jedne adrese na drugu. No što kada je ta adresa drugi grad? Kada dijete ne ide u vrtić? Kada se u potpunosti onemogućuje viđanje?
Provjereno ne ulazi u to tko je kriv, je li itko kriv - već se pita, jesu li optužbe za zlostavljanje bivših supružnika, postale nova metoda međusobnih okršaja, u kojima nerijetko, najdeblji kraj - izvlače djeca!
"Meni je danas rođendan i ja njih nisam vidjela. Neću ih ni vidjeti i bojim se da ih možda više nikada neću vidjeti. Riječi su ovo jedne od majci koje su proglašene zlostavljačicama vlastite djece. Ovo što što prolaze, kažu, gore je od pakla. Opisane situacije, iako se međusobno ne poznaju, jako su slične.
Pročitajte i ovo
Majke, dotadašnje primarne skrbnice, dobivaju poziv iz policije. Dobivaju zabranu viđanja i kontaktiranja djece. Nogometnim rječnikom – događa se faul, penal pa gol – i to potpuno mijenja pravila igre u sustavu socijalne skrbi, kaže odvjetnica i viša dugogodišnja djelatnica u tom sustavu. Jer baš ta zakonska odrednica – ugroženost djetetovog života – ono je što omogućuje brzi transfer djeteta s jedne adrese na drugu. No, može li sustav zaštite onih najranjivijih – djece - poslužiti kao paravan za međusobne okršaje bivših supružnika? Priču donosi reporterka Provjerenog Barbara Majstorović Ivezić.
"Ne mogu ući unutra jer to su njihove sobe. A već mjesec i pol dana su prazne", priča jedna majka.
"Probudim se po noći i onda vidim mali krevetić koji još uvijek imam od mlađe kćeri. Onda se opet rasplačem", priča majka, dodajući: "Još je jedno vrijeme bila duda na tom malom krevetiću. I njezina igračka".
Riječi su ovo majki koje su proglašene zlostavljačicama svoje vlastite djece.
"Ovo je pakao. Ne spavam. Ne jedem, nemam pojma kako radim", priča jedna od majki.
Može li sustav zaštite onih najranjivijih – djece - poslužiti kao paravan za međusobne okršaje bivših supružnika?
"Teško je o tome generalizirati. Ali je u svakom slučaju ovisno o kronološkoj dobi djeteta veća mogućnost uvjetno rečeno utjecaja na dijete što je kronološka dob djeteta niža. I što je duže razdoblje izloženosti djeteta jednoj strani priče odnosno jednom roditelju", rekla je Sunčica Lončar, odvjetnica.
Pročitajte i ovo
Obje majke iz priče Provjerenog tvrde kako su i za vrijeme trajanja braka na sebe većinski preuzele brigu o djeci i obitelji. Ranije nisu osuđivane i nisu bile pod nadzorima Centra za socijalnu skrb.
"U braku sam u principu sve radila ja sama, vezano za djecu. Bivši suprug je uglavnom vrijeme provodio u svojoj sobi igrajući igrice", priča jedna od majki, dodajući da on nikada nije bio kod kuće, uvijek je bio negdje na nekim putovanjima i znao je izbivati po mjesec i pol dana.
Nakon razvoda braka, roditelji su imali zajedničko skrbništvo, no djeca su nastavila živjeti s majkama s čim su se očevi, barem formalno, složili. Tada ih, čini se, nisu smatrali opasnima za njihovu zajedničku djecu.
"U konkretnom slučaju otac se nije protivio tome, niti jedan niti drugi da se djeca povjere majci - dokaz tome je i sudska presuda", priča odvjetnica Lončar.
No, prema riječima majke, nisu niti pokazivali interes za preuzimanjem veće brige oko zajedničke djece.
Pročitajte i ovo
"On ih nije nikada uzeo niti za ljetne niti za zimske praznike. Mogao je viđati djecu kad god je htio, nazvati i doći po njih", priča druga majka.
"Sad odjednom se sjetio da to sasvim izmijeni ne na način da provede više vremena s djetetom u okviru svoje sudske odluke u dijelu u kojem on izvršava roditeljsku skrb. Praktički mijenjajući sasvim situaciju, stavljajući se u situaciju roditelja kod kojega se dijete nalazi", priča odvjetnica.
I tu dolazimo do prijelomne točke. Majke, dotadašnje primarne skrbnice, dobivaju poziv iz policije.
"Rekli su mi da sam uhićena. Bila sam u potpunom šoku - ja sam uhićena zbog povrede djetetovih prava", priča jedna od majki.
Daljnji razvoj događaja je gotovo isti.
Druga majka priča: "Pokupio je djecu od mojih roditelja i od tada su zatočeni - ne smiju u vrtić, ne smiju na njemački, ne smiju apsolutno nigdje".
Odvjetnica Sunčica Lončar, bivša dugogodišnja djelatnica u sustavu socijalne skrbi, upravo to preseljenje – kada otac ili majka samovoljno i nezakonito presele dijete s adrese na kojoj do tada stanovalo na neku drugu adresu, neki drugi grad, neku drugu županiju ključnim.
"Znači to je situacija koja sasvim mijenja igru. U toj se situaciji događa faul, događa se penal. Nogometnim rječnikom događa se gol i mijenja se sasvim igra", priča ovjetnica.
Dakle, roditelj koji se do sada živio s djecom, više nemaju pravo na kontakt s njima.
"I ja u međuvremenu do dana današnjeg nisam ni čula ni vidjela svoje dvoje djece", priča prva majka.
Za povredu djetetovih prava odnosno u ovim slučajevima deranje i fizičko nasilje optužila su ih njihova malodobna, ali baš malodobna djeca. Očevima, za vrijeme boravka kod njih.
"Kad je starija kćer došla jednom uzrujana doma nakon viđanja s njim, počela me tući, udarati rukama i nogama. Da sam ja kriva za to, da se tata želi vratiti, ali evo mama ti ne daš. Bila je jako uzrujana, vikala je, tukla me", priča druga majka.
Pročitajte i ovo
"On je rekao da je tata rekao da je mama zločesta, da je mama jako zločesta i da smo zato mi tu. I onda je ona pitala s čim te udara, s nogom, s rukom, s čim, čim čim. Je l' te udara s otvorenim dlanom i on je na kraju rekao otvoreni dlan. Na što sam ja bila zabezeknuta jer ja djecu apsolutno nikada nisam udarila", priča prva majka.
Izjava djeteta, kaže odvjetnica Lončar se uvijek uzima, razmatra i interpretira u skladu s dobi i zrelošću djeteta. Znači, postoji niz stručnjaka, stručnih službi koje su zadužene za procjenu iskaza djeteta. No ima li i tu prostora za utjecaje?
"Kada je dijete izloženoj jednoj strani priče kontinuirano od jednog roditelja - svakako je moguće posumnjati da netko utječe na dijete, da netko manipulira djetetom", priča odvjetnica.
Dok jedna majka nema pravo viđati djecu, druga to može pod nadzorom Centra za socijalnu skrb, jedan sat tjedno. S djecom s kojom je do sada živjela, provela je u sedam mjeseci ukupno 82 sata – manje od četiri dana. Riječ je o jako maloj djeci.
"To izgleda tako da je najteže mlađoj kćeri koja najviše plače kada treba otići od mene. Najgori dan od svih je bio sad nedavno. Sat vremena sam ju nosila na rukama u parku, plakala se da hoće mami. Plače ona, plačem ja. Ja se trudim na tim druženjima da sam nasmijana da sam vesela da one ništa ne osjete. Daj bože da to zaborave. Da se ovo uopće ikada dogodilo", priča druga sugovornica.
Odvjetnica Lončar ističe na presude Europskog suda za ljudska prava kao i preporuku Vijeća Europe.
"Jasno i nedvosmisleno upućuju na to da je osnovni sadžaj obiteljskoga života, osobito u situaciji ako su bračni odnosi poremećeni, odnosno ne postoji trajna bračna, izvanbračna obiteljska zajednica takvi da se svi moraju usmjeriti na to da se djetetu osigura kontakt s drugim roditeljem. I to je primarno u interesu i dobrobiti djeteta", kaže odvjetnica. Vrijeme prolazi, vrijeme koje ima nitko neće moći vratiti. A postoji i problem emocionalnog udaljavanja djece od roditelja.
"U međuvremenu je mlađa kći imala rođendan, nije mi dozvolio videopoziv da joj čestitam rođendan. Starija kćer je imala završnu priredbu u vrtiću. - to je bio važan dan za nju. Ja nisam bila na toj priredbi kao mama koja je s njom bila uvijek.To je jednom u životu se opraštaš od vrtića", priča druga majka.
"Bio je majčin dan, oni inače uvijek u vrtiću nešto izrađuju za majčin dan. Ja nisam dobila ništa", riječi su druge sugovornice.
Pročitajte i ovo
Jedan od očeva, djecu je bez pristanka drugog roditelja, iako još uvijek imaju zajedničko skrbništvo, preselio u drugi grad i županiju.
"I sad ja idem na te susrete u drugi grad. Nema veze, ići ću ja i na kraj svijeta. Ali u tom drugom gradu one ne idu u vrtić. Ja ne znam tko njih čuva i pazi. Ako nisu cijeli dan u vrtiću tko je s njima", priča druga majka.
"Ja sam sto puta rekla da onaj tko ovo doživi taj stvarno može razumjeti šta znači kad te duša boli. Ali duša", priča sugovornica.
Kontaktirani su i očevi djece, no odbili su stati pred kameru. Jedan od njih nikada nije plaćao propisanu alimentaciju za djecu, drugi je presuđeni obiteljski nasilnik kojem još traje uvjetna kazna.
Što onda radi Centar?
Provjereno se obratilo Hrvatskom zavodu za socijalni rad no pozvali su se na zakonsku obvezu poštivanja načela tajnosti i zaštite osobnih podataka te poslali sljedeći komentar: "Nadležni Područni uredi u predmetnim obiteljima poduzeli su i nadalje će poduzimati, dok za to postoji potreba, prikladne mjere obiteljsko pravne zaštite u svrhu zaštite prava, interesa i dobrobiti maloljetne djece, te pomoći roditeljima u poboljšanju svog odnosa i komunikacije. Obiteljima će se pružati sva potrebna stručna pomoć i podrška sukladno važećim zakonskim propisima i pravilima struke".
Provjereno gledajte četvrtkom navečer na Novoj TV, a propuštenu emisiju pogledajte besplatno na novatv.hr
