Ugostitelji nakon novih mjera upozorili: "Morat ćemo dignuti cijene, ne želimo biti lice Jihadi Johna protiv stožera"

Nove epidemiološke mjere razlog su sazivanja izvanredne konferencije za novinare predstavnika ugostitelja. Predsjednik Nacionalne udruge ugostitelja Marin Medak upozorio je da, prema novim mjerama, neće moći opstati jer je promet mnogima od njih pa i do 60 posto.

"Mi ne želimo biti lice Jihadi Johna protiv Stožera. Mi želimo poštovati struku. Mi smo bili na svim tim sastancima i sve te mjere koje su donijeli, dobre su za zdravlje Hrvata, naših zaposlenika, za zdravlje naših gostiju i svih ostalih", kazao je Medak.

"Na sve te mjere mi smo pristali na način uz obećanje potpredsjednika Vlade Davora Božinovića da ćemo razgovarati o obeštećenju za to što ne možemo biti financijski isplativi. Onaj tko bi u ovom trenutku išao poštivati sve te mjere, teoretski je nemoguće s jednakim prodajnim cijenama - da bude financijski isplativ. Znači, najjeftinije mu je zatvoriti", istaknuo je Medak.

"Ne želimo tržišno obeštećenje po nekim nebuloznim ciframa, mi želimo sjesti i dogovoriti način tako da struka ostane tu gdje jest, da ne ode sve u krivom smjeru i da ne krenu privatni partiji", opisao je Medak.

"Poštujemo struku i epidemiologe, ali želimo i dao ni poštuju nas. Prihvatili smo mjere jer nam je zdravlje gostiju prioritet, a bojimo se i mi sami. Ja se bojim", objasnio je Medak.

"Mi imamo kontrolirane uvjete, naše osoblje je završilo higijnski minimum", kazao je i osvrnuo se na riječi dr. Alemke Markotić koja je, kako je naveo, rekla da će se ljudi zaraziti u kafićima. "Mi smo ih pitali koliko zaraženih ima iz kafića i restorana i dobili odgovor da nema nikoga. To su prolazni objekti, ljudi prolaze kroz njih i ne zaraze se", objasnio je Medak.

Ne žele provoditi represivne mjere prema gostima

Upozorava da ugostitelji ne mogu i ne žele provoditi represivne mjere u kafićima i restoranima. "Naše osoblje nije sposobno raditi represivne metode prema gostima niti mi to želimo. Svatko u ovom trenutku mora imati odgovornost. Neka iz Vlade zaduže ljude i neka oni kontroliraju, mi nismo tu da to radimo", objasnio je Medak.

"Moramo razmišljati o čuvanje ekonomske strategije, ako ćemo uopće opstati. Mi ne možemo kontrolirati u kojem će smjeru otići naša ekonomija, no na nama će se sve slomiti. Pozivam sve kolege da ne napadaju članove Stožera i oštro osuđujem svako prozivanje i spominjanje njihovih obitelji. Apeliram na ugostitelje da se smire. Želimo dobrobit društvu, jako je teško, ali treba naći balans između gospodarske situacije i epidemioloških mjera", smatra Medak.

Navodi da zapošljavaju 60.000 radnika i 10 do 15 tisuća sezonaca. "Ugroženo je oko 35-40 tisuća radnih mjesta. Pad od 70 posto prometa zabilježeno je već samo u ovom tjednu", rekao je Medak.

Vlasnici sezonskih obrta zatvaraju svoja vrata

Vlasnici sezonskih obrta i poduzeća osmrtnicama i lampionima simbolično obilježavaju kraj svoje djelatnosti. Udruga Glas poduzetnika i predstavnici sezonskih poduzetnika i obrtnika upozoravaju da će zbog nerazumijevanja resornih ministarstava doći do zatvaranja mnogobrojnih radnji te otkaza.

Kako bi ukazali na skorašnji kraj, sezonski poduzetnici i obrtnici zatvorili su vrata svojih radnji i objekata u četvrtak od 9 sati. Osmrtnicama svojih trgovina i paljenjem lampiona obilježit će zatvaranje radnji te gubitak radnih mjesta koji će uskoro uslijediti.

Kratka konferencija za medije održat će se u 12 sati u prolazu Harmica.

Već mjesecima sektor sezonskih poduzetnika i obrtnika bori se s nadležnim ministarstvima kako bi skrenuo pozornost na mnogobrojne probleme s kojima se susreću u poslovanju.

Problemi s prijavom za gospodarske mjere

Prvotno ovaj sektor nije mogao aplicirati za gospodarske mjere jer nije pripadao turističkom sektoru, iako mu jedina zarada dolazi upravo od turizma. Kada smo se zajedno izborili za navedeno, onda nisu mogli dobiti potpore za svoje sezonske radnike, što je mnoge primoralo da zatvore svoje radnje.

U razgovorima o zabrani rada nedjeljom ne spominje se destination retail (odredišna maloprodaja) kao izdvojen dio trgovačkog sektora. Naime, sezonski obrti i poduzeća zarađuju isključivo tijekom ljetne sezone, a vikendi su im osobito važni za poslovanje. Samo zabranom rada nedjeljom i blagdanima izgubilo bi se više od mjesec dana koje bi ovaj sektor mogao odraditi.

"Udruga Glas poduzetnika i ovim 'vapajem' skreće pozornost na nemoguću poziciju naših sezonskih obrtnika, trgovaca i radnika. Svih onih mikro i malih tvrtki od kojih su i HGK i HOK davno digli ruke. Vlada nema nikakva rješenja, a kao i do sada UGP diže svoj glas i daje jasne prijedloge, poslušajte nas", rekao je Hrvoje Bujas, predsjednik udruge Glas poduzetnika.

Sektor sezonskih obrta i poduzeća tražio je od nadležnih ministarstava da ih se uključi u radne skupine te su željeli ostvariti dijalog. Međutim, njihovi dopisi i molbe ostali su bez odgovora.

Više od 10.000 obrta i poduzeća

U ovom sektoru nalazi se više od 10.000 obrta i poduzeća od sjevera do juga Hrvatske. Ako se na njihove zahtjeve ne odgovori, uslijedit će zatvaranje većine obrta i poduzeća, kao i otpuštanje velikog broja radnika.

Glavne odrednice koje sektor sezonskih poduzetnika i obrtnika zahtijeva jesu sljedeće: otvaranje novog broja u Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti za registraciju obrta i tvrtki te da se izuzmu kao posebna branša u trgovini – destination retail (odredišna maloprodaja). Također, cilj je da se kao i svi ostali trgovački sezonski poslovi registrira na isti način u obrtnicama te u ostalim dokumentima.

Nadalje, kao i sve ostale sezonske djelatnosti, da i ovaj sektor ima turistički PDV od 13 posto. Zahtijevaju izuzeće iz zabrane rada nedjeljom i praznikom, koje bi bilo omogućeno otvaranjem novog broja u Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti.

Pročitajte i ovo ANTI-COVID EKIPA Poštuju li se u praksi nove preporuke Nacionalnog stožera? Provjerili smo sa zadarskim ugostiteljima

Pročitajte i ovo Najavljene izmjene zakona Glas poduzetnika o smanjenju broja korisnika u obiteljskim domovima za starije: "Povećat će se broj ilegalnih domova"

Također upozoravaju da sektor sezonskih obrta i tvrtki zbog loše klasifikacije prima smanjeni obujam gospodarskih mjera. Primjerice, dobivaju 2000 kuna po radniku, a ne kao ostali sektori 4000 kuna.

Navode da je potrebno napraviti reviziju najmova u gradskim, državnim i općinskim prostorima i prilagoditi ih aktualnoj gospodarskoj situaciji te da bi banke trebale osigurati povoljne mikrokredite i zajmove koji bi osigurali likvidnost.