Odbor EP-a za poljoprivredu i ruralni razvoj prihvatio je u ponedjeljak navečer prijedlog EU Uredbe o zemljopisnim oznakama koji definira uvjete zaštite proizvoda sličnih imena, homonima, s 39 glasova i 7 protiv.
Završni prijedlog Uredbe o kojoj ovisi hoće li prošek moći stavljati na tržište pod svojim imenom prethodno su u trijalogu usuglasili Komisija, Vijeće i Parlament, a nakon glasanja u odboru o njemu će se još izjasniti svi zastupnici na nekoj od idućih plenarnih sjednica. Odluke izglasane u odborima EP-a čvrstom većinom u pravilu se usvajaju i na plenarnim sjednicama te bi Europska komisija trebala imati otvoren put da, poput drugih autohtonih europskih proizvoda, zaštiti i prošek.
Suprotno talijanskim najavama, prijedlog nove uredbe je jasno naznačio da se homonimi mogu zaštititi pod uvjetom da postoji jasna razlika u dugotrajnoj lokalnoj upotrebi proizvoda te da potrošači nisu dovedeni u zabludu oko pravog identiteta proizvoda. Talijanski prijedlog da se zabrani zaštita svih proizvoda koji i najmanje „sugeriraju drugi proizvod“, dakle,nije prihvaćen, ističe ured hrvatskog eurozastupnika Tonina Picule, zamjenskog člana u Odboru za poljoprivredu.
Pročitajte i ovo
Kvaliteta života
U obećanoj zemlji za Hrvate vlada pravo nezadovoljstvo: "Oni su i na pauzi pod stresom"
U dugogodišnjem sporu Italije i Hrvatske oko naziva hrvatskog slatkog, desertnog vina koji traje još od procesa pristupanja Hrvatske EU-u, talijanska politika i proizvođači prošeka oštro su se protivili uporabi naziva prošek tvrdeći u nekim slučajevima i da je prošek o "jeftina kopija" kvalitetnijeg i marketinški puno uspješnijeg prosecca iako je riječ dva potpuna različita vina. Prošek je slatko, desertno vino dok je prosecco pjenušavo, suho vino.
U posljednjim raspravama talijanskih zastupnika tijekom procesa usuglašavanja uredbe najčešće se pak mogao čuti argument da naziv prošek zbunjuje potrošače zbog sličnosti s proseccom te da ga stoga Europska unija ne treba dopustiti.
Talijanski zastupnici su pri tome insistirali na kriterijima zaštite oznaka zemljopisnog porijekla u slučajevima sličnih naziva, koji bi gotovo onemogućili registraciju naziva prošek kao zaštićenog europskog proizvoda.
Konačna verzija članka 30 prijedloga Uredbe, koja se tiče talijansko-hrvatskog spora, nije međutim bitnije izmijenjena u odnosu na staru i ostavlja mogućnost Komisiji da donese odluku o zaštiti tradicionalnog, slatkog vina istočne jadranske obale pod izvornim nazivom.
Pročitajte i ovo
Božićno selo
Skriveni adventski dragulj u mjestu sa svega 107 stanovnika: "Kad smo započeli ovu priču, čak je i moj otac rekao - pa sinko moj, tko će ti tu doći"
Kao što je po staroj Uredbi prošek morao dokazati da postoje jasne razlike između dva proizvoda, da su uvjeti lokalne proizvodnje i konzumacije različiti, te da prosječni europski potrošač neće biti doveden u zabludu, tako će morati i po novoj.
Po zaključenju glasovanja, eurozastupnik Picula, koji je aktivno radio na zaštiti naziva prošek u EP-u i drugim institucijama EU-a, ocijenio je da „nije iznenađujuće da su pregovori između tri institucije rezultirali razumnim i balansiranim prijedlogom".
"Žalim što talijanski kolege kontinuirano i nepotrebno podižu tenzije te zatežu hrvatsko-talijanske odnose za potrebe domaće talijanske politike čak i u situaciji u kojoj mnogi talijanski proizvođači priznaju da Prošek ne vide kao konkurenciju. Razlike između hrvatskog Prošeka i talijanskog Prosecca nisu jasni, možda, samo onima koji pretjerano konzumiraju jedan, drugi ili oba proizvoda", rekao je Picula.
"Argumente u korist Prošeka smo davno definirali te ih moramo kontinuirano i hladne glave ponavljati, upravo suprotno talijanskom pristupu. Još ranije sam pisao Komisiji, razgovarao s Povjerenikom Wojciechowskim, istupao u hrvatskim i talijanskim medijima te organizirao slijepo testiranje Prošeka i Prosecca na zagrebačkom Cvjetnom trgu. To su aktivnosti koje moramo nastaviti zajedno s našim vinarima čiju višestoljetnu tradiciju i proizvodnju štitimo", zaključno je poručio Picula.
U polemikama koje su se vodile u Europskom parlamentu oko zaštite naziva prošek uključivali su se i drugi hrvatski eurozastupnici. Hrvatski europarlamentarci, poput IDS-ovog Valtera Flege, su u raspravama ukazivali na očite razlike između dva vina te da povijest prošeka dokazuje kako nije riječ o pokušaju iskorištavanja talijanskog naziva prosecco. Ladislav Ilčić iz redova Konzervativaca i reformista i HDZ-ov Tomislav Sokol ukazivali su na višestoljetnu povijest prošeka na kojoj počiva pravni legitimitet zahtjeva za zaštitu prošeka.