‘Moguće je usvojiti i šišmiša i tako sudjelovati u zaštiti te ugrožene vrste’, ističe ravnateljica. Također navodi da će špilja Veternica biti otvorena svaki vikend, praznikom i blagdanom od 10 do 16 sati uz vodiče te da su u tjednu posjeti mogući uz najavu i dogovor. Špilja Veternica zakonom je zaštićena 1979. godine kao geomorfološki spomenik prirode. Ulaz u špilju je na nadmorskoj visini od 320 metara. Dosad istraženi kanali dugi su 7128 metara, a glavni je kanal dug 2622 metra. Za posjetitelje je uređeno prvih 380 metara špilje.
Pročitajte i ovo
Veternica je četvrta špilja po duljini u Hrvatskoj, a najduža je u sjevernoj Hrvatskoj. Važno je arheološko i paleontološko nalazište i poučni primjer krških pojava. Javnost je na tu špilju prvi upozorio Dragutin Gorjanović Kramberger 1889. godine.
Turistički uređen dio Veternice sadržava geomorfološke fenomene koji se rijetko viđaju u klasičnim špiljama uređenim za turiste: erozijske oblike, zvane vrtložni lonci, koji govore o nekadašnjemu vodenom toku, pješčane dine zaostale od posljednjega podzemnog toka koji je izvirao iz Veternice, donju čeljust izumrloga špiljskog medvjeda (Ursus speleus), fosilno blato, Zdenac želja u Koncertnoj dvorani, fosile školjkaša iz roda Pecten, ježinaca Clypeaster na stropu, Kameni slap (nastao cijeđenjem vode preko stijene i taloženjem sigovine) itd. I u turističkom dijelu špilje hibernira ili spava zimski san četrnaest vrsta šišmiša. (Hina)
