Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Analitičari Hypo Banke u svojim su prognozama rasta hrvatskog gospodarstva za 2016. puno manje optimistični od Vlade Tihomira Oreškovića.


'Hrvatski BDP u ovoj godini rast će 1 posto prije svega zbog pogoršanih uvjeta u hrvatskom okruženju, odnosno euro zoni, koji će utjecati na izvoz i investicije', rečeno je na današnjem Macroeconomic Outlooku na kojemu su predstavljeni ekonomski izgledi za 2016 - 2017..

Vezani članci Zdravko Marić Optimistični ministar financija: ''Ovo je iznad očekivanja, ako nastavimo ovako oporavit ćemo se i prije kraja iduće godine'' BDP / Ilustracija Gospodarstvo u drugom kvartalu poraslo rekordnih 16,1 posto, Plenković nije propustio odmah komentirati dobre vijesti

To su znatno manja očekivanja rasta hrvatskog gospodarstva od Vladinih koja je proračun za 2016. godinu temeljila na rastu BDP-a od dva posto. Hrvoje Stojić, direktor odjela Ekonomskih istraživanja Hypo banke, ocijenio je da su uštede u državnom proračunu simbolične, a reformi je premalo. Bit će pravo čudo ako država uspije zadržati masu plaća na sadašnjoj razini, kazao je Stojić. No, ipak je naglasio da Hrvatska ima pozitivne fiskalne izglede.

U analizi gospodarskih kretanja 'Zaokret na pomolu?' navodi da će socijalna davanja, razduživanje stanovništva, sporiji rast realnog raspoloživog dohotka te skromna zaposlenost smanjiti potrošnju građana, a premali broj gotovih projekata po europskim investicijskim standardima i dalje će biti prepreka većim investicijama kroz EU fondove.

Stojić je istaknuo kako postoje određeni pozitivni izgledi za gospodarski rast, a oni su u boljoj izvedbi turizma u ovoj godini.

'Dosta nam stvari ide u prilog i ako tu situaciju iskoristimo i ne bude li većih političkih poremećaja u Europi, onda bi turizam mogao ostvariti bolje rezultate', kazao je.

Za 2017. godinu analitičari Hypo banke očekuju ubrzanje rasta BDP-a na 1,5 posto zbog ubrzanja rasta investicija te oporavka inozemne potražnje.

Vanjski dug i dalje će rasti

'Detaljniji plan reformi obuhvaćenih na rashodnoj strani proračuna za 2017. svojevrstan je lakmus-test Vladinog kapaciteta da proizvede pozitivan šok u produktivnosti te otkloni barijere u poslovanju. Glavni putokazi u tom smislu su unutarnja devalvacija obnovljena kroz smanjenje mase plaća u javnom sektoru usporedno sa rezanjem poreza na radi i kapital te ostalih parafiskalnih davanja, plus niz reformi na ponudbenoj strani ekonomije, uključujući daljnju fleksibilizaciju tržišta rada, proizvoda i usluga, restrukturiranje državnih tvrtki, racionalizaciju socijalnih davanja te pompozno najavljene reforme javne uprave i zdravstva.

Osjećaj za hitnost mogao bi se testirati i kroz najavljenu rasprodaju manjinskih udjela te nerentabilnih nekretnina u državnom vlasništvu za 500-tinjak milijuna eura. Iako bi takvi potezi inicijalno mogli potaknuti deflaciju, oni u konačnici poboljšavaju investicijski imidž ekonomije te pridonose podizanju potencijalne stope rasta – trenutno ispod 1% – što je svakako nedovoljno za nova (neto) zapošljavanja', stoji u analizi Hypo Banke.

Njezini analitičari očekuju i da će hrvatski bruto vanjski dug i dalje rasti - na oko 108% BDP-a - zbog daljnjeg zaduživanja države.

'U konačnici očekujemo deficit oko razine od 4% BDP-a s obzirom na suzdržanije makroekonomske projekcije, neizvjesnosti oko mase plaća kao i konačnog izvještaja o izvršenju proračuna za 2015. godinu. Iako je Hrvatska malo spustila kamatne rashode na oko 3,5% BDP-a, oni su i dalje među najvišim u EU. S obzirom na, glavni rizik u pogledu fiskalne konsolidacije – nisku nominalnu stopu rasta BDP-a – u srednjem roku ključne su reforme na rashodnoj strani proračuna koje bi rezultirale primarnim proračunskim viškom od 3 do 4% BDP-a kako bi se u srednjem roku javni dug stabilizirao na razini od 91 do 92% BDP-a', zaključuje se u analizi gospodarskih kretanja i trendova Macroeconomic Outlook.
 

 

 


 

 

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju