'Bit će pravo čudo ako Vlada uspije zadržati masu plaća na sadašnjoj razini'

'Hrvatski BDP u ovoj godini rast će 1 posto prije svega zbog pogoršanih uvjeta u hrvatskom okruženju, odnosno euro zoni, koji će utjecati na izvoz i investicije', rečeno je na današnjem Macroeconomic Outlooku na kojemu su predstavljeni ekonomski izgledi za 2016 - 2017..

Pročitajte i ovo Predviđanja analitičara 'Hrvatsko gospodarstvo ni ove godine neće izaći iz recesije' Prognoze analitičara 'Rast ekonomije tek u 2014.!'

To su znatno manja očekivanja rasta hrvatskog gospodarstva od Vladinih koja je proračun za 2016. godinu temeljila na rastu BDP-a od dva posto. Hrvoje Stojić, direktor odjela Ekonomskih istraživanja Hypo banke, ocijenio je da su uštede u državnom proračunu simbolične, a reformi je premalo. Bit će pravo čudo ako država uspije zadržati masu plaća na sadašnjoj razini, kazao je Stojić. No, ipak je naglasio da Hrvatska ima pozitivne fiskalne izglede.

U analizi gospodarskih kretanja 'Zaokret na pomolu?' navodi da će socijalna davanja, razduživanje stanovništva, sporiji rast realnog raspoloživog dohotka te skromna zaposlenost smanjiti potrošnju građana, a premali broj gotovih projekata po europskim investicijskim standardima i dalje će biti prepreka većim investicijama kroz EU fondove.

Stojić je istaknuo kako postoje određeni pozitivni izgledi za gospodarski rast, a oni su u boljoj izvedbi turizma u ovoj godini.

'Dosta nam stvari ide u prilog i ako tu situaciju iskoristimo i ne bude li većih političkih poremećaja u Europi, onda bi turizam mogao ostvariti bolje rezultate', kazao je.

Za 2017. godinu analitičari Hypo banke očekuju ubrzanje rasta BDP-a na 1,5 posto zbog ubrzanja rasta investicija te oporavka inozemne potražnje.

Vanjski dug i dalje će rasti

'Detaljniji plan reformi obuhvaćenih na rashodnoj strani proračuna za 2017. svojevrstan je lakmus-test Vladinog kapaciteta da proizvede pozitivan šok u produktivnosti te otkloni barijere u poslovanju. Glavni putokazi u tom smislu su unutarnja devalvacija obnovljena kroz smanjenje mase plaća u javnom sektoru usporedno sa rezanjem poreza na radi i kapital te ostalih parafiskalnih davanja, plus niz reformi na ponudbenoj strani ekonomije, uključujući daljnju fleksibilizaciju tržišta rada, proizvoda i usluga, restrukturiranje državnih tvrtki, racionalizaciju socijalnih davanja te pompozno najavljene reforme javne uprave i zdravstva.

Osjećaj za hitnost mogao bi se testirati i kroz najavljenu rasprodaju manjinskih udjela te nerentabilnih nekretnina u državnom vlasništvu za 500-tinjak milijuna eura. Iako bi takvi potezi inicijalno mogli potaknuti deflaciju, oni u konačnici poboljšavaju investicijski imidž ekonomije te pridonose podizanju potencijalne stope rasta – trenutno ispod 1% – što je svakako nedovoljno za nova (neto) zapošljavanja', stoji u analizi Hypo Banke.

Njezini analitičari očekuju i da će hrvatski bruto vanjski dug i dalje rasti - na oko 108% BDP-a - zbog daljnjeg zaduživanja države.

'U konačnici očekujemo deficit oko razine od 4% BDP-a s obzirom na suzdržanije makroekonomske projekcije, neizvjesnosti oko mase plaća kao i konačnog izvještaja o izvršenju proračuna za 2015. godinu. Iako je Hrvatska malo spustila kamatne rashode na oko 3,5% BDP-a, oni su i dalje među najvišim u EU. S obzirom na, glavni rizik u pogledu fiskalne konsolidacije – nisku nominalnu stopu rasta BDP-a – u srednjem roku ključne su reforme na rashodnoj strani proračuna koje bi rezultirale primarnim proračunskim viškom od 3 do 4% BDP-a kako bi se u srednjem roku javni dug stabilizirao na razini od 91 do 92% BDP-a', zaključuje se u analizi gospodarskih kretanja i trendova Macroeconomic Outlook.