Presuda koja je zgrozila cijelu zemlju, navukla bijes i ogorčenost većine građana. Proces protiv Tomislava Horvatinčića postao je sinonim neučinkovitosti hrvatskog pravosuđa.


Skrivio je ukupno četiri prometne nesreće u kojima su ukupno poginule četiri osobe. Općinsko državno odvjetništvo više od šest godina na sudu u Šibeniku ponavljalo je da to zaslužuje kaznu zatvora.

Vezani članci Tomislav Horvatinčić (Foto: Hrvoje Jelavic/PIXSELL) Napokon presuda Horvatinčiću za pomorsku nesreću u kojoj je poginulo dvoje Talijana? Odluka je donesena, čeka se objava Vukovarski prognanici ovršeni zbog stanarine u vrijeme progonstva (Foto: Dnevnik.hr) - 8 Provjereno donosi potresnu priču: Vukovarski prognanici ovršeni zbog stanarine u vrijeme progonstva

Tomislav Horvatinčić, tvrdili su, zaslužuje zatvor zato što je 16. kolovoza 2011. u primoštenskom akvatoriju motornom jahtom Santa Marina skrivio pomorsku nesreću u kojoj su na jedrilici Santa Pazienza smrtno stradali talijanski supružnici Francesco i Marinella Salpietro. Horvatinčić je nakon nesreće izražavao sućut i nudio odštetu.

"Stojim na raspolaganju da se koliko-toliko ublaži ova nesreća s jednim našim dogovorom", govorio je Tomislav Horvatinčić.

Jahta Santa Marina kojom je upravljao Horvatinčić nije posjedovala valjanu svjedodžbu o osposobljenosti za plovidbu. Uz to, jahta je plovila 4 puta većom brzinom od dopuštene.

"... Na moju veliku žalost, upravljački sustav broda je otkazao, iz kojeg razloga u trenutku nesreće nisam njime mogao normalno upravljati i skrenuti sa smjera koji je vodio prema drugom plovilu. Uvidjevši da upravljački sustav ne funkcionira, svim sam snagama pokušao osobe s jedrilice upozoriti da ne kontroliram brod i da nemam mogućnosti spriječiti opasnost koja je nastala. Nažalost, moji pokušaji nisu pomogli u sprječavanju ovog tragičnog sudara...", stoji u priopćenju 16. 8. 2011. godine.

Horvatinčić je na dan nesreće, u 15:15 sati nactao skicu u kojoj precizno pokazuje smjer u kojem je išao jahtom Santa Marina, kao i položaj jedrilice u trenutku sudara. Skica sadrži vrijeme nesreće, koja se dogodila nešto poslije 11 sati i njegova dva potpisa.

Prije nešto manje od dvije godine nepravomoćno je osuđen na godinu i osam mjeseci uvjetno uz rok kušnje od tri godine.

Općinsko državno odvjetništvo u Šibeniku je podnijelo žalbu zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja kao i zbog odluke o kazni i sigurnosnoj mjeri. Osim njih, žalbu je podnijela i obrana.

Županijski sud u Zadru presudu je srušio zbog povrede odredbi kaznenog postupka, odnosno pogrešno sačinjene presude. Suđeno mu je za nehaj, a ne za neizravnu namjeru koju mu je na teret stavljalo državno odvjetništvo.

"Optužba kaže da je on kriv i on je kriv takozvanom neizravnom namjerom. On zaista nije htio to, ali morao je znati koje posljedice iz njegova ponašanja mogu nastupiti i on je na njih pristao. To je ta takozvana neizravna namjera. S druge strane, obrana kaže da je temeljem provedenog sudsko-medicinskog vještačenja po radiologinji i neurologinji vidljivo da je on imao sinkopu, psihičko stanje kratkotrajnog gubitka svijesti koje nema u pravilu predznaka pa se isključuje mogućnost da odgovara", govori Veljko Miljević, odvjetnik Tomislava Horvatinčića.

"S obzirom na činjenicu da se nije nedvojbeno i na siguran način utvrdilo da je djelo počinjeno izravnom namjerom kako to proizlazi iz činjeničnog opisa i zakonske i pravne kvalifikacije optužnice, primjenjujući institut indubio proreo, in favorem optuženiku, sud je donio oslobađajuću presudu", kaže Maja Šupe, sutkinja Općinskog suda u Šibeniku.

"Sud je odlučio prihvatiti obranu okrivljenog da je pao u nesvijest, s čime se optužba nikako ne slaže i smatram da smo mi kao obrana ponudili dovoljno dokaza za to", govori Irena Senečić, općinska državna odvjetnica u Šibeniku.

"Rekao sam i prije ove presude i prije prve da ću pokušati što prije dogovoriti sastanak s obiteljima poginulih", govori Horvatinčić.

I premda skica dokazuje da je Horvatinčić bio svjestan nesreće, odnosno da se nije, kako tvrdi, kratko onesvijestio prije nesreće, ona nije bila valjan dokaz, isto kao ni priopćenje.

"Priopćenje nije on mogao poslati jer je bio na licu mjesta, tamo gdje se to desilo. Prema tome, priopćenje su poslali ljudi iz njegove uprave", kaže Miljević.

Skica koja je sačinjena na licu mjesta i koja je dana inspektoru sigurnosti plovidbe na moru, nije valjani dokaz. To je dokaz koji je izdvojen iz spisa još 19. veljače 2015. Razlog za takvo nešto jest što okrivljenik mora dobiti sva potrebna upozorenja koja on u takvoj vrsti ispitivanja ne dobiva, nego on priča ono što on priča bez ikakva upozorenja da će se to koristiti u kaznenom postupku, da će to bit valjani dokaz.

Cijeli slučaj Horvatinčić podsjeća na procese Glavaš te Ferenčak koji su aktualni ovih dana, a isto su „pali" zbog proceduralne pogreške.

Više od deset godina Branimir Glavaš hoda po sudovima s teretom da je s još petoricom okrivljenika ranio, mučio i ubio osječke civile srpske nacionalnosti tijekom 1991. i 1992. Za takozvane slučajeve "Garaža" i "Selotejp" 2009. je na Županijskom sudu u Zagrebu proglašen krivim i izrečena mu je jedinstvena kazna od 10 godina zatvora. Vrhovni sud je 2010. potvrdio tu presudu, ali mu je kao i ostalim optuženicima smanjio zatvorsku kaznu na osam godina. Ustavni sud potom nalaže Vrhovnom sudu da ponovi postupak zbog ozbiljnih proceduralnih pogrešaka, a on ukida presudu i sve kreće ispočetka.

"Na ročištu je saslušana jedna svjedokinja koju je predložila trećeoptužena Gordana Getoš Magdić", govori Dražen Matijević, odvjetnik Branimira Glavaša.

Obrana traži da se iskaz krunskog svjedoka Fehira te Gordane Getoš Magdić, koji je dala u osječkoj policiji, stave izvan spisa. Tvrde da je sastavljen mimo zakona.

"On je sastavljen u vrijeme kada ona po zakonu nije više smjela biti u policiji. Onda je sastavljen u nazočnosti osobe koja je figurirala kao njezin branitelj, a nije mogla biti po zakonu njezin branitelj što je utvrđeno Ustavnom odlukom i odlukom Vrhovnog suda", kaže Matijević.

Vrhovni sud dvaput je ukidao osuđujuću presudu nekadašnjem glavnom tajniku HNS-a Srećku Ferenčaku i Petru Turkoviću za nezakonitu preprodaju gradskog zemljišta: prvi put lani u svibnju, drugi put u siječnju ove godine. Kao razlog navedeno je pogrešno utvrđeno činjenično stanje. Na dan oslobađajuće nepravomoćne presude Tomislavu Horvatinčiću, i Ferenčak i Turković nepravomoćno su oslobođeni krivlje, i to nakon trećeg ponovljenog suđenja.

"Postupak u Republici Hrvatskoj, bio on kazneni ili građanski, može trajati unedogled. Ako imate dovoljno novca, vi možete biti pred sudom 30 godina. Zašto je to tako? Zato što to hrvatski propisi, za razliku od drugih uređenih zemalja, dozvoljavaju. Primjerice, imate prvostupanjsku presudu, imate pravo žalbe protiv nje. Ali dok dođete do prvostupanjske, vi imate još 10-ak pravnih lijekova. Viši sud umjesto da je dužan prema zakonu meritorno riješiti, on ima ovlasti vratiti predmet na ponovni postupak" objašnjava Mislav Kolakušić, sudac Trgovačkog suda u Zagrebu.

Predsjednik Udruge hrvatskih sudaca i sudac Vrhovnog suda Damir Kontrec smatra da jedna nepravomoćna odluka ne bi trebala davati sliku o cjelokupnom hrvatskom pravosuđu.

"Stanje Hrvatskog pravosuđa je, ja bih rekao, u skladu sa stanjem države u cijelini. Ne može pravosuđe biti izdvojeni otok unutar države", konstatira Kontrec.

Traju žalbe, suđenje se ponavlja, i tako najvjerojatnije do zastare.

 

Emisiju gledajte četvrtkom od 22:15 na Novoj TV, a više o pričama iz Provjerenog saznajte na novatv.hr/provjereno.

Propustili ste emisiju? Pogledajte je besplatno na novatv.hr.