Šokantni primjeri otuđenja privatnog vlasništva: "Ma kakva pravna država? Ha ha ha, nema je, gdje je?"

Privatno vlasništvo u teoriji je neotuđivo, no u praksi postoji nešto što se zove javni interes. U takvim slučajevima može se dogoditi da vam uzmu nekretninu, izvlaste vas, ali u uz poštenu naknadu. Sve to bilo bi prihvatljivo, no kada vam na vašem zemljištu izgrade dalekovod, park za djecu, cestu, a vi ne dobijete ni lipe, ni centa, što tada?

Sugovornici reporterke Provjerenog Eme Branice godinama pa i desetljećima vode sporove i opet ništa. Nitko od tih ljudi nema namjeru niti želju išta od izgrađenog ukloniti, već samo dobiti ono što im pripada i od toga neće odustati. 

Sugovornici iz emisije Provjereno vode sudske sporove duge desetke godina, a u njima se bore protiv ni manje ni više nego države ili grada i to kako bi dokazali da im je otuđeno vlasništvo, a da nikada ni lipe ni centa naknade nisu primili za to.

Barka Krtić Čunović, vlasnica parcele pita se kakva je to država. "Što je to pravna država, pa to nije ništa".  Zvonimir Birtić, vlasnik parcele istog je mišljenja. "Ma nema je, kakva pravna država, hahha, gdje?". 

Ivan Zlatko Kovač, vlasnik parcele osjeća se nemoćno. "Naravno da se osjećam nemoćno, itekako nemoćno, jer nemam što napraviti". 

Njihove su priče za rubriku vjerovali ili ne, jednom se na imovini izgradio parkić, drugome ceste za rotor, a trećoj dalekovod. Nikada nisu obeštećeni za imovinu bez koje su ostali, a ono što bi po zakonima trebalo slijediti, platit ćemo svi mi. Još davne 1938. preci Zvonimira Birtića, vlasnika parcele, kupili su zemljište, točnije baka i djed. "Napravili su temelje, dolje u zemlji su temelji i to je tako stajalo do 2003. godine dok nije nasipani temelji i počeo se graditi parkić", rekao je. 

Parkić se samo stvorio

Za bivšeg pokojnog gradonačelnika Bandića preko njihove čestice izgrađen je dječji park. Nitko ih nije ni zvao ni obavijestio - parkić se samo stvorio. "Tata je bio u bolnici 20 dana 2003. nismo tu dolazili i u to vrijeme je nasipano sve i napravljen je parkić", kaže Birtić. 

Temelji koju su tamo stajali godinama nasuti su zemljom, a njihova obitelj i dalje upisana kao vlasnici, pa su pisali gradu Zagrebu. Deset godina su pokušavali mirnim putem dobiti zadovoljštinu za oteto vlasništvo. "Mi smo njima nudili da nam daju neku zemlju na periferiji, bilo šta da nam nešto ponude. Međutim u tih 10 godina ni jedan jedini dopis ni ponuda nije došla od njih", kaže Birtić. 

Ni lipe naknade nisu dobili za zemljište. Onda su krenuli u pravnu bitku o čijoj duljini svjedoči i sam odvjetnik. "Ovo je već treća maltene generacija koja se bori za naknadu u ovom postupku", kaže odvjetnik Roman Bihar. Deset godina su pokušavali mirno riješiti problem, a potom su potrošili isto toliko vremena na sudu! "Deset godina je parnica trajala. Dok nismo došli do pravomoćnog ovršnog rješenja", kaže Birtić. 

Sud je utvrdio kako su vlasnici u pravu i krenulo se u ovrhu zemljišta - došli su s bagerima i trebali srušiti dio parkića, no sudac nije postavio ovlaštenog geodeta i ovrha se privremeno zaustavila. I dok je ovršni postupak još uvijek u tijeku, prošle godine grad putem gradske skupštine povlači potez. "U tijeku postupka gradska skupština je proglasila ovaj parkić javnim dobrom", kaže odvjetnik Bihar. 

I da, grad i država mogu samo tako proglasiti nečije vlasništvo javnim dobrom, ali moraju za to platiti naknadu - odnosno isplatiti vlasnike. U ovom slučaju ni to se nije dogodilo! "Pa trebala bi biti naknada po nekom zakonu, ali ništa oni nama ne javljaju se niti šta nude isto i dalje", kaže Birtić. 

"Kako su proglasili u 11. mjesecu 2022. i trebali se upisati u zemljišne knjige, dakle proteklo je više od 6 mjeseci oni se nisu upisali niti u zemljišne knjige kao vlasnici tako da familija Birtić je još uvijek upisana ovdje kao vlasnik", kaže odvjetnik. I opet - pat pozicija. Birtići ne mogu ništa sa svojim vlasništvom, niti prodati, niti koristiti. A to što je grad koristi besplatno već 20 godina, izgleda nikoga osim Birtića nije briga.

"Osjećam se izigrano i prevareno", kaže vlasnik parcele. "Pa ne može se nigdje na svijetu nekom nešto uzeti, a da za to se nešto ne plati", poručuje odvjetnik. 

Srušili joj cijelu šumu

I tako bi to trebalo biti ili je Hrvatska neka iznimka? Jer osim slučaja obitelji Birtić ima još primjera gdje su ljudi ili ostali bez svoje imovine ili su onemogućeni koristiti je. Baš poput gospođe Barke Krtić Čunović, vlasnice parcele. 

"Ne osjećam se dužna da bi trebala kompletnu svoju parcelu dati državi bez naknade i za nekakvo opće dobro". Bilo je to 1986. godina, kada je Elektroprijenos radilo dalekovod. Dobila je obavijest da se gradi i da će biti isplaćeni. I dok je okolnim parcelama bilo potrebo srušiti tek pokoje stablo, Barki su srušili cijelu šumu.

"Da trebam dobiti naknadu za to kompletno, za to šume, jer ja nisam znala da će oni meni sve kompletno uzeti, cijelu moju parcelu, ja sam mislila, dobro bit će neki stup nešto će i ostati. Kao što je mom stricu, mojoj braći, svima, još su bili bijesni na mene što sam ja dobila najveću cifru jer su meni sve do nule sve sasjekli", priča vlasnica. 

I to što su srušili šumu su i platili. I dan danas ima potvrdu. No pravo služnosti nikada nisu platili, jer Barka zbog velikog stupa dalekovoda nije mogla koristiti zemljište. Niti su to pravo služnosti upisali u zemljišne knjige. I mislila je kako je ostala bez zemlje.

"Sve dok nije me pozvao katastar Duga Resa vezano za usklađivanje imovine grada Duga Resa sa tim podacima u katastru i onda su mi rekli pa vi osim ovog tu ove kuće i ovog okućnice imate i šumu. Nemam reko ja šume to je elektra uzela meni tu šumu davno davno. Ne. Vodi se šuma, vi vlasnik. Ja sam se tamo onesvijestila u gruntovnici". 

Nije znala da je ona i dalje upisana kao vlasnica. Još u Jugoslaviji se pozdravila s tim. Kaže ne može ništa s parcelom, ni prodati, ni uzgajati kulture ili dati u najam, pa je pokrenula upravni spor.

"Zato što se vodim kao vlasnica, što se u gruntovnici i zemljišnim knjigama kao vlasnik šume koja ne postoji koje nema i koje neće nikada biti", kaže. Cijela stvar je vještačena i određena joj je naknada od 2 665 kuna za nepotpuno izvlaštenje i ustanovljavanjem prava služnosti. Barka nije htjela pristati na to.

"Tražim pristojnu cifru da se izvlastim, sukladno tržištu", napominje. 

Na rješenje o isplati se žalila i to rješenje je poništeno. Dalje više ništa ne zna što je s tim i strahuje da će danas sutra biti uveden porez na nekretnine.

Danas je sve oko stupa obraslo, pa izgleda ni da Hrvatskom operateru prijenosnog sustava nije puno stalo do toga, a Barka nije dobila naknadu i ne može ništa sa svojim vlasništvom. Niti je u zemljišne knjige upisano pravo služnosti, a stup dalekovoda nije neka mala sporedna stvar.

"Naravno i to bi se vlasnik trebao složiti s tim, znači kad se vlasnik složi s pravom služnosti prolaza kroz njegovo vlasništvo, kada se vlasnik s tim složi, onda se takvo pravo upisuje", kaže odvjetnik Bihar. 

Ostali bez zemlje zbog rotora

Da se prava upisuju, jasno je svima, ali da vas netko ispiše iz vlastite nekretnine, zvuči kao priča iz neke diktature. Upravo to se dogodilo obitelji Kovač u Svetoj Nedelji. Ostali su bez 1670 kvadrata svog vlasništva zbog gradnje rotora. Ni oni nisu isplaćeni.

Ivan Zlatko Kovač, vlasnik parcele kaže kako je njihov bio nogostup, a da je njihov bio i dio zemljišta. Ugovor o gradnji rotora potpisali su Sveta Nedjelja i Hrvatske ceste. Prema ugovoru Sveta Nedjelja je trebala riješiti imovinsko pravne odnose. Međutim govori Ivan, nisu im nudili ništa. Jedino što im je bilo ponuđeno je od tvrtke koja je gradila skladišta odmah pokraj rotora.

"Tu nam je dobro ponuđeno pristojno, što smo mi htjeli potpisat za 184 kvadrata, ali onda se načelnik nije s tim složio nego je htio da potpišemo za 1670 kvadrata što je bio apsurd, bedastoća", priča Ivan. 

Na to nisu pristali, a ništa im drugo nije bilo ponuđeno. I umjesto da se dogodio postupak izvlaštenja, Županijske ceste pokrenule su ispravni postupak - kako bi se upisale u zemljišne knjige. I još su na sudu tvrdili kako imaju kupoprodajne i darovne ugovore. No Kovači nikada ništa nisu potpisali, niti se dogovarali za cijenu.

"Na jednom ročištu kad je to bio početak, smo sjedili nas jedno petero moja supruga ja i drugi vlasnici i oni su namireni, a mi nismo namireni", prepričava. 

Koliko je tko dobio ne znaju, samo znaju da oni nisu dobili ništa za nemalu kvadraturu zemljišta. 2009. su pokrenuli prvi spor protiv županijskih cesta, izgubili su, jer su, tvrdio je sud, tužili krivi naslov. Pa su uložili žalbu i to im je odbijeno. Sve je završilo na Vrhovnom sudu.

"Revizija je trajala 5,6,7, godina koliko ne znam, možda i viš,e i revizija je sve to vratila na početni položaj na početak i sad smo ponovno tužili", kaže Ivan, vlasnik parcele. Ovaj put tuže državu, ceste i općinu. I čekaju kraj pravne agonije duge 14 godina. 

Ivan je od svega umoran.  "Umoran sam, ali i sve sam zaboravio. Onda sam imao 60 i koju godinu, a sada imamo 77". Negdje na pola puta 14-godišnje pravne bitke izbrisani su iz zemljišnih knjiga.

Ivan Zlatko Kovač, vlasnik parcele, kaže kako su oni mogli napraviti rotor, no da su ga trebali obeštetiti. I nije mu jasno zašto je ostao bez velikih dijelova zemljišta, kad im nije trebalo toliko.

Ne želi rušiti rotor niti nešto slično, samo želi pravičnu naknadu za oduzeto. Za ono što je, kaže, mukotrpnim radom kupio još 1978. godine. Ne želi ni Barka da se dalekovod ukloni - već samo naknadu. Kao i obitelj Birtić po pitanju dječjeg parka. Traže samo da ih se isplati, jer to je njihovo. 

Idu kamate, ali...

Grad Zagreb 20 godina upravo to izbjegava."U sudskom postupku vam je to bilo tada negdje 60-ak tisuća eura znači u protuvrijednosti, sad je to već opet puno puno više jer je možda i poduplana cijena od tada kada smo radili vještačenje u sudskom postupku", pojašnjava odvjetnik. 

Pročitajte i ovo Drugi tjedan štrajka Službenici suda sastali se s Malenicom: Ponudili kompromisno rješenje, ali dogovor nije postignut

A tu idu i kamate, sudski troškovi, odvjetnički troškovi, odvjetnički troškovi grada koje su outsourcali, takse i naknade, neovlašteno korištenje. Dakle svi mogući troškovi past će na teret grada, govori odvjetnik Bihar. A to znači što se više oteže veća je svota koju ćemo na kraju platiti svi mi građani. Kao što uvijek platimo kada su u pitanju lokalna uprava ili pak država.

Ivan Zlatko Kovač, vlasnik parcele neće odustati i kaže da se zgraža već 14 godina. Barka Krtić Čunović, vlasnica parcele kaže: "Patim zbog toga i rješavam i pisala sam svim mogućim institucijama koje postoje u ovoj državi". 

Emisija Provjereno svima je poslala upite, ali nije dobila odgovore. 

Posve je suludo govoriti kako smo pravna država, a upravo ona ili lokalne jedinice uzmu ono što im treba, a nikada ne plate, iako je vlasništvo ustavna kategorija. Pa onda za to isto vlasništvo i pravdu plaćaju odvjetnike i povlače se po sudovima desetljećima kao da je to neka pravna stvar koja je nerješiva. I to je priča iz Europe, 21. stoljeća, države zvane Hrvatska.

Emisiju gledajte četvrtkom navečer na Novoj TV, a više o pričama iz Provjerenog saznajte na novatv.hr/provjereno

Propustili ste emisiju? Pogledajte je besplatno na novatv.hr