školske godine 2006./2007. te posljednje pripreme pred početak nove akademske godine.
Pročitajte i ovo
Skupina od 40-ak dužnosnika Ministarstva i drugih institucija iz
sustava znanosti, obrazovanja i tehnologije predvođenih ministrom Primorcem okupila se podno Sljemena odakle su Bigčevićevom stazom krenuli prema njegovu vrhu, odnosno prema planinarskom domu Puntijarka.
Na putu su ministru i njegovim suradnicima pristupali brojni građani koji su ovaj subotnji dan odlučili provesti na Sljemenu i izražavali im svoja stajališta te predlagali kako razriješiti pitanja i poteškoće koje se tiču područja što ih "pokriva" Ministarstvo.
Po ministrovim riječima, održavanjem neformalnoga radnog sastanka na Sljemenu, njegovi suradnici i on htjeli su poslati javnosti simboličnu poruku u povodu početka školske godine u kojoj se uvodi Hrvatski nacionalni obrazovni standard - HNOS, a koji su, istaknuo je, hrvatski nastavnici dugo čekali.
Bit ministrove poruke djeci je da u ponedjeljak kreću u jednu potpuno drugu školu koja je "po mjeri učenika" i rasterećena je jer je reducirana satnica iz hrvatskoga, matematike te iz prirode i društva i koja je organizirana tako da nastavnici imaju potpunu slobodu, a djeca mogu jednostavnije i spontanije komunicirati.
Srednjoškolcima je pak poručio da će nova školska godina biti druga u kojoj će se provesti nacionalni ispiti, ali isto tako i godina u kojoj će se uvesti obvezno srednjoškolsko obrazovanje.
Ministrova poruka studentima je da nova akademska godina znači i početak završne faze provedbe Bolonjskoga procesa te da sustav kvalitete postaje realnost hrvatskoga visokoga obrazovanja.
Široj javnosti ministar Primorac poručio je pak da je "Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa do sada 'vozilo u četvrtoj brzini, a da je u ovoj godini 'ubacilo u pet brzinu'".
Dodao je da se, osim spomenutih tema, sa zato odgovornim ljudima, razgovaralo i cijelom nizu drugih tema, među kojima i o novoj shemi organiziranja Hrvatskoga instituta za tehnologiju (HIT) i BICRO-a (Poslovno-inovacijski centar Hrvatske). Bilo je riječi i o budućnosti rada HIT-a koji bi trebao biti "perjanica razvoja tehnologije u Hrvatskoj".
Razgovaralo se i o strukovnom obrazovanju, modelima nacionalnih ispita za strukovno obrazovanje, kao i o nacionalnom kvalifikacijskom okviru, a s tim u vezi su o svojim iskustvima govorili i stručnjaci s područja visokoga obrazovanja.
