Prisilna naplata novčanog duga počinje od trenutka kada Fina zaprimi nalog neke institucije - suda, javnog bilježnika ili nekog drugog. 'Automatizmom kreću poruke prema banci da se onaj iznos koji nam je naveden u samoj osnovi za plaćanje i naplati, odnosno dolazi do prijenosa novčanih sredstava', pojašnjava Sandra Cindrić, samostalni savjetnik u Centru za prisilnu naplatu.
Račun ide pod ključ samo ako na njemu nema dovoljno novca. Ipak, ovrhom se ne smiju blokirati, primjerice, invalidnina, socijalna primanja, dječji doplatak, alimentacija, stipendija, rodiljna naknada i druge naknade uređene zakonom. 'Ovršenik je dužan obavijestiti Finu putem obrasca obavijesti da je korisnik takvih primanja. Temeljem te obavijesti Fina otvara poseban račun na koji se ta sredstva uplaćuju', kaže Sandra Cindrić.
>> Novi šok: Ni poticaji više nisu izuzeti od ovrhe!
Kada je riječ o plaći, u svrhu ovrhe smije se uzeti samo jedna trećina prosječne neto plaće, ostatak ide na poseban račun koji osoba može slobodno koristiti. Ako je plaća niža od prosječne, onda se uzima trećina tog iznosa. Uplate na blokirani račun i dalje su moguće. 'Čim na račun sjednu neki novci, banka nas porukom o tome obavijesti i mi onda opet dajemo nalog 'izvrši naplatu' opet u određenom iznosu ili u onoj razlici odnosno ostatku koliko treba', kaže Sandra Cindrić.
Tako sve dok se dugovanje u potpunosti ne naplati. 'Čim se osnova za plaćanje u cijelosti naplati, dajemo nalog 'deblokiraj sve račune ovršenika' ili onaj račun ovisi kako je osnovom za plaćanje bilo određeno', kaže Cindrić.
Iz Fine naglašavaju kako je postupak provođenja ovrhe jednak za sve, a osoba pod ovrhom može uvijek dobiti sve podatke vezane uz njezine račune.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
Izgorjelo višestoljetno zdanje
istraga u tijeku
Utrka se zahuktava
