Orešković je položio vijenac povodom 25 godina od raketiranja Banskih dvora (Foto:Sanjin Strukic/PIXSELL)
Orešković je položio vijenac povodom 25 godina od raketiranja Banskih dvora (Foto:Sanjin Strukic/PIXSELL)

Prije četvrt stoljeća, 7. listopada 1991. godine, zrakoplovi Jugoslavenske narodne armije (JNA) raketirali su i teško oštetili Banske dvore.


U toj je zgradi tada bila i rezidencija prvoga hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana u kojoj se nalazio u trenutku napada.

Jedna je osoba u napadu poginula, četiri su ozlijeđene, srušen je dio krova Banskih dvora, oštećeno pročelje i gotovo sve prostorije.

U povodu 25. obljetnice raketiranja Banskih dvora predsjednik Vlade Tihomir Orešković položio je  danas lovorov vijenac na spomen-ploču na zgradi Vlade Republike Hrvatske.

"Položio sam danas vijenac na spomen-ploču u znak sjećanja na taj dan i za sve one žrtve i ljude koje su dali svoje živote za našu domovinu i našu slobodu. Nećemo ih nikada zaboraviti", rekao je Orešković.

Uz njega su prilikom polaganja lovorovog vijenca bili i ministri Vlaho Orepić, Tomo Medved i Josip Buljević

Dva zrakoplova JNA raketirala su Dvore malo poslije 15 sati, u vrijeme kad je predsjednik Tuđman razgovarao sa Stipom Mesićem i Antom Markovićem, predsjednicima jugoslavenskog Predsjedništva i vlade. Puka sreća spasila je sugovornike od pogibije.

Pokušaj atentata na Tuđmana

Tada je ocijenjeno kako se radilo o pokušaju atentata na predsjednika Tuđmana, s obzirom da je napad vođenim raketama bio usmjeren na njegove radne prostorije.

Od šest ispaljenih raketa, dvije su pogodile Banske dvore, ostale su pogodile zgrade u susjedstvu.

JNA je napala Banske dvore u trenutku kad se njezina i agresija pobunjenih lokalnih Srba proširila na gotovo cijelu Hrvatsku i kad je istekao tromjesečni moratorij Europske zajednice na lipanjsku odluku Hrvatskog sabora o samostalnosti i suverenosti, Zajednica je, naime, vjerovala da se jugoslavenska kriza i srpska agesija mogu riješiti mirnim putem.

Dan neovisnosti

No, do tog 7. listopada srpsku su agresiju dnevno trpjeli Vukovar, Osijek, Sisak, Karlovac, Gospić, Zadar, Šibenik, Dubrovnik te brojna druga manja mjesta.

Dan kasnije, 8. listopada, prvi saziv Hrvatskog sabora donio je povijesnu odluku o neovisnosti, odnosno o razdruživanju Hrvatske od ostalih republika bivše države, SFRJ. Zbog sigurnosnih razloga, Sabor je, umjesto u svom povijesnom zdanju na Markovu trgu, tu odluku donio na sjednici u zgradi Ine u Šubićevoj ulici u Zagrebu. (Hina)