U toj je zgradi tada bila i rezidencija prvoga hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana u kojoj se nalazio u trenutku napada.
Pročitajte i ovo
RAKETIRANJE BANSKIH DVORA
Doznajte koje je bilo kodno ime prvog hrvatskog predsjednika i što ga je spasilo
28. godišnjica napada
Obljetnica raketiranja Banskih dvora: "Bio je to trenutak prekretnice. Srećom, hrvatsko vodstvo preživjelo je napad"
otkrile snmke
Napad u Njemačkoj: Dron pun eksploziva udario u krilo aviona
jezive snimke
FOTO Otkriven uzrok katastrofe u Nepalu
U BIH
Poznati liječnik i vlasnik privatne klinike pao u velikoj policijskoj akciji, povezuju ga s trgovcima drogom
Jedna je osoba u napadu poginula, četiri su ozlijeđene, srušen je dio krova Banskih dvora, oštećeno pročelje i gotovo sve prostorije.
U povodu 25. obljetnice raketiranja Banskih dvora predsjednik Vlade Tihomir Orešković položio je danas lovorov vijenac na spomen-ploču na zgradi Vlade Republike Hrvatske.
"Položio sam danas vijenac na spomen-ploču u znak sjećanja na taj dan i za sve one žrtve i ljude koje su dali svoje živote za našu domovinu i našu slobodu. Nećemo ih nikada zaboraviti", rekao je Orešković.
Uz njega su prilikom polaganja lovorovog vijenca bili i ministri Vlaho Orepić, Tomo Medved i Josip Buljević
Dva zrakoplova JNA raketirala su Dvore malo poslije 15 sati, u vrijeme kad je predsjednik Tuđman razgovarao sa Stipom Mesićem i Antom Markovićem, predsjednicima jugoslavenskog Predsjedništva i vlade. Puka sreća spasila je sugovornike od pogibije.
Pokušaj atentata na Tuđmana
Tada je ocijenjeno kako se radilo o pokušaju atentata na predsjednika Tuđmana, s obzirom da je napad vođenim raketama bio usmjeren na njegove radne prostorije.
Od šest ispaljenih raketa, dvije su pogodile Banske dvore, ostale su pogodile zgrade u susjedstvu.
JNA je napala Banske dvore u trenutku kad se njezina i agresija pobunjenih lokalnih Srba proširila na gotovo cijelu Hrvatsku i kad je istekao tromjesečni moratorij Europske zajednice na lipanjsku odluku Hrvatskog sabora o samostalnosti i suverenosti, Zajednica je, naime, vjerovala da se jugoslavenska kriza i srpska agesija mogu riješiti mirnim putem.
Dan neovisnosti
No, do tog 7. listopada srpsku su agresiju dnevno trpjeli Vukovar, Osijek, Sisak, Karlovac, Gospić, Zadar, Šibenik, Dubrovnik te brojna druga manja mjesta.
Dan kasnije, 8. listopada, prvi saziv Hrvatskog sabora donio je povijesnu odluku o neovisnosti, odnosno o razdruživanju Hrvatske od ostalih republika bivše države, SFRJ. Zbog sigurnosnih razloga, Sabor je, umjesto u svom povijesnom zdanju na Markovu trgu, tu odluku donio na sjednici u zgradi Ine u Šubićevoj ulici u Zagrebu. (Hina)